Od Černobila do Trampa: Kako krizni šokovi vraćaju zlato na tron
Prvi kvartal ove godine promiješao je karte na finansijskim tržištima – investitori sve više okreću leđa Volstritu. Ključne riječi su: carine, inflacija i recesija.
U poređenju s prošlom godinom, ipak nešto ostaje isto – cijene zlata nastavljaju da rastu.
Sa rastom od čak 19% između 1. januara i 31. marta, zlato je ostvarilo najbolje tromjesečje još od perioda od jula do septembra 1986. godine, kada je svijet potresla nuklearna katastrofa u Černobilju. Ovaj „slom“ koji tjera investitore da prodaju rizična ulaganja i utočište traže u zlatu, povezuje se s trgovinskim ratom koji je inicirao Donald Tramp, odnosno s njegovim mogućim posljedicama: većom inflacijom, stagflacijom ili čak recesijom. Sve više ekonomista povlači paralele sa 1930. godinom, kada je američki predsjednik Huver potpisao Smut-Hoalijev zakon za zaštitu domaće privrede – što je, uz kontramjere ostatka svijeta, dodatno gurnulo zemlju u dublju recesiju.
Vrijeme neizvjesnosti
„Niko nema iskustvo šta znači prelazak sa slobodne trgovine na protekcionizam – i sada se moramo prilagođavati u hodu“, komentarišu brokerski trgovci koji su se iznenada našli u okruženju punom neizvjesnosti i sumnji. Situaciju bi mogao dodatno pogoršati današnji 2. april – Trampov „dan oslobođenja“ – kada bi trebalo da stupe na snagu dodatne (recipročne) carine.
Washington Post je izvijestio da je Bijela kuća spremna da uvede carine od oko 20% na većinu uvoza iz SAD-a. Mnogi se plaše da bi to moglo značiti kraj slobodne trgovine kakvu poznajemo još od kraja Drugog svjetskog rata. Posljedice će, naravno, osjetiti i američka ekonomija – Goldman Sachs je povećao vjerovatnoću recesije u SAD-u s 20 na 35 odsto.
U petak se očekuju novi ključni pokazatelji s tržišta rada, kao i podaci o nezaposlenosti za mart.
Rekordan rast evropskih berzi naspram Volstrita
U isto vrijeme, Goldman Sachs je snizio ciljnu vrijednost njujorškog berzanskog indeksa S&P 500, koji je početkom ove sedmice skliznuo na najniži nivo u posljednjih šest mjeseci – sada je meta spuštena na 5700 poena. Podsjetimo, u decembru nijedna velika američka finansijska institucija nije predvidjela pad S&P-a za ovu godinu! Trenutno je indeks nešto iznad 5600 poena i izgubio je gotovo 5% u prvom kvartalu. S obzirom na to da je u 2023. i 2024. porastao više od 20%, korekcija je bila očekivana – ali malo ko je mogao predvidjeti da će Evropa procvjetati baš u trenutku kada Volstrit tavori u melanholiji.
Panevropski STOXX 600 indeks je u prvom kvartalu nadmašio S&P 500 za gotovo 15 procentnih poena (prilagođeno za valutne razlike) – što se dosad nikada nije dogodilo.
Šta pokreće evropska tržišta?
Evropske berze, posebno frankfurtska, rastu zahvaljujući zaokretu u fiskalnoj politici i planiranim višemilijardskim izdacima za odbranu i prateću infrastrukturu, što bi moglo ubrzati ekonomski rast. Ipak, u okruženju viših carina treba biti oprezan.
Evropski ogranak Goldman Sachsa već je značajno snizio prognoze za STOXX 600 indeks – sada očekuju da za tri mjeseca bude na 510 poena (prethodna procjena je bila 560), a za 12 mjeseci na 570 poena (prethodno 580). Trenutna vrijednost STOXX 600 (nakon četiri dana pada u utorak je konačno porastao) iznosi 540 poena. Ako zaista dostigne 570 poena do naredne godine, to znači rast od 5,5%.
