Ne zovu ga uzalud prorok: Samo jednom milijarderu iz top 10 raste bogatstvo
Prema podacima Bloombergovog indeksa milijardera, neto vrijednost Vorena Bafeta porasla je za 12,7 milijardi dolara u 2025. godini, uprkos velikim gubicima koje su pretrpjeli ostali milijarderi. Sada ukupno posjeduje 155 milijardi dolara, što ga svrstava na šesto mjesto na globalnoj listi najbogatijih ljudi.
Istovremeno, tržišni šok izazvan novim Trampovim carinama na kinesku robu i evropske proizvode izbrisao je gotovo osam biliona dolara tržišne vrijednosti u svega nekoliko dana. Najteže su pogođeni tehnološki milijarderi: Ilon Mask je od početka godine izgubio čak 130 milijardi dolara, Džef Bezos preko 45 milijardi, a Mark Zakerberg 28 milijardi dolara, prenosi Index.
Rast Bafetovog bogatstva rezultat je njegove konzervativne investicione strategije, koja je uključivala povećanje udjela njegove kompanije Berkshire Hathaway u pet najvećih japanskih trgovačkih kompanija – Mitsui, Mitsubishi, Sumitomo, Itochu i Marubeni. Berkshire sada drži gotovo 10 odsto udjela u svakoj od njih, što se pokazalo kao uspješan potez usred globalne tržišne krize.
Za razliku od konkurencije, Bafet je posljednjih godina prodavao akcije i akumulirao rekordne novčane rezerve, koje su krajem 2024. godine dostigle čak 321 milijardu dolara. Upravo mu je ta ogromna količina raspoloživog novca omogućila stabilnost i rast čak i u turbulentnoj godini kakva je 2025.
“Prorok iz Omahe” ima tri ključna načela
Voren Bafet, poznat kao „prorok iz Omahe“, izgradio je svoje bogatstvo kroz dugoročnu i disciplinovanu investicionu strategiju. U svom pristupu oslanja se na ulaganja u dugom roku, dosljedno se držeći jasnih principa.
Svoju strategiju Bafet temelji na kupovini potcijenjenih akcija kompanija koje imaju stabilne osnove, snažan menadžment i održivu konkurentsku prednost. Kloni se špekulacija, a tržišne padove vidi kao priliku da kupi kvalitetne akcije po nižoj cijeni.
Među njegovim najpoznatijim savjetima je izreka: „Budite bojažljivi kada su drugi pohlepni, a pohlepni kada su drugi bojažljivi“, kojom poziva ulagače da ne slijede slepo tržišne trendove, već da racionalno procijene stvarnu vrijednost kompanija.
Carine nazvao činom rata
Što se tiče carina, Bafet je izrazio zabrinutost zbog njihovih ekonomskih posljedica. U intervjuu za CBS News u martu, opisao je carine kao „čin rata do izvjesne mjere“ i upozorio da one funkcionišu kao porez na robu, potencijalno povećavajući inflaciju.
Bafet je i ranije kritikovao carine, nazivajući ih „skrivenim porezom na potrošače“. Tokom trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine 2018. godine, upozoravao je da „carine mogu nanijeti veliku štetu ekonomiji i ugroziti globalni rast“, sugerišući da one dugoročno štete i američkim građanima i kompanijama koje ih plaćaju kroz povećane cijene proizvoda.
Uprkos tržišnim previranjima izazvanim uvođenjem novih carina, Bafetova strategija očigledno pokazuje snagu upravo u ovakvim vremenima.
