Od turista do vlasnika nekretnina: Kako Turci kupuju dio Grčke
Kupovinom nekretnina u Grčkoj, Turci istovremeno stiču i „zlatnu vizu“ za Evropsku uniju. Zašto to zabrinjava konzervativne Grke? I kako se generalno u toj zemlji gleda na turske investicije u nekretnine?
Odnosi Grčke s Turskom su odavno komplikovani, često i ambivalentni. Turska se redovno doživljava kao nepredvidiv i agresivan susjed – protiv kojeg se Grčka mora štititi. Zbog toga Atina izdvaja više od tri odsto svog BDP-a za naoružanje, piše Deutsche Welle (DW).
Istovremeno, Turci su kao turisti i investitori uglavnom dobrodošli širom Grčke. Posebno kada troše novac na ostrvima u istočnom Egejskom moru, u morskom pojasu između Grčke i Turske – gdje inače ne dolazi previše turista iz zemlje i inostranstva.
Tokom 2024. broj putnika koji su trajektom iz Turske dolazili u Grčku značajno je porastao – na oko milion i po ljudi. Godinu ranije, bilo ih je samo oko 800 hiljada.
Navala gostiju na malom grčkom ostrvu Leros, naspram turske obale, podsjeća na pravu malu invaziju iz Turske. Prije 20 godina, Leros je bio poznat kao dom jedne od najgorih psihijatrijskih bolnica u Evropi. Danas, to je turistički raj za posjetioce iz Turske. Trajekt iz Turgutreisa (blizu Bodruma) do Leros-a traje svega sat vremena – dok je iz Pireja potrebno gotovo deset sati. Tokom ljeta, stotine Turaka dnevno dolazi na ostrvo, a neki su već kupili i vikendice. Mještani se raduju imućnim turistima koji cijene dobru hranu i piće.
Slična situacija je i na Lezbosu, Hijosu i Samosu. Otkako je krajem 2023. uveden program pojednostavljenog izdavanja turističkih viza za deset ostrva (dogovoren nakon sastanka Micotakisa i Erdogana), uslijedila je prava navala turskih gostiju – ne samo tokom ljeta. Na hiljade Turaka odabralo je Lezbos za proslavu Šeker bajrama, krajem marta 2024.
Ali, nije riječ samo o turizmu – raste i broj turskih investicija. One su u 2024. dostigle oko 548 miliona dolara, iako su i dalje male u poređenju sa, recimo, 6,8 milijardi eura njemačkih ulaganja. Ipak, prema podacima Centralne banke Turske, deset puta su veće nego 2022.
Turci najviše ulažu u nekretnine jer im to omogućava dobijanje tzv. “zlatne vize”, koja daje pravo na boravak od pet godina u Grčkoj i slobodno kretanje po Šengenskoj zoni. Poslije Kineza, Turci su druga najbrojnija grupa zainteresovana za taj program. U 2023. podnijeli su 1.356 od ukupno 9.289 zahtjeva.
Program “zlatnih viza” pomogao je mnogim bogatim državljanima izvan EU da steknu boravište u Grčkoj i drugim članicama Unije. Međutim, on je doprinio i porastu cijena nekretnina, posebno u Atini i Solunu, gdje je prosječnim Grcima sve teže doći do pristupačnog stana. Zbog slične situacije, Španija je ukinula svoj program “zlatnih viza”.
Grčka vlada, međutim, ne odustaje od programa, već postepeno povećava minimalni iznos investicije. Početno je bilo dovoljno uložiti 250.000 eura. Od početka 2023, za Atinu, Solun, Mikonos i Santorini granica je porasla na 400.000 eura. Od 1. septembra 2024, iznosi su povećani na 800.000 eura za urbana i turistički popularna područja, a na 400.000 eura za ostala.
Uprkos tome, interesovanje ostaje veliko, posebno među investitorima iz Kine, SAD-a, Rusije, Izraela i – Turske. Brojni Turci i dalje mogu sebi priuštiti nekretninu u Grčkoj, što izaziva sve veću zabrinutost među grčkim konzervativcima, posebno kad je riječ o kupovinama u Trakiji i na ostrvima istočnog Egeja.
Zabrinutost u Grčkoj
Tema je postala političko pitanje, posebno unutar vladajuće stranke Nova demokratija (ND). Više poslanika sa desnog krila nezadovoljno je politikom premijera Micotakisa prema Turskoj. Smatraju da je previše popustljiv prema Erdoganu i traže oštriji stav.
Istovremeno, krajnje desne partije vrše pritisak i bilježe rast popularnosti, što tjera konzervativce iz ND da se pozicioniraju kao još veći “patriote”. Tako je krajem marta jedanaest poslanika zatražilo od vlade da objavi podatke o kupovinama nekretnina od strane osoba turskog porijekla u Trakiji, Lezbosu, Hijosu i Dodekanezu. Zvanični odgovor se još čeka, ali cilj je postignut – tema je dobila pažnju javnosti.
Zabrinutosti ima i u drugim djelovima društva – pojedini strahuju da među kupcima može biti turskih špijuna ili mafijaša. Nema zvaničnih potvrda za to, ali grčka obavještajna služba EYP, prema izvorima iz vlade, pojačano prati određene transakcije.
Ipak, realnost je vjerovatno manje dramatična. Mnogi novi turski vlasnici su imućni, sekularno orijentisani ljudi koji su napustili Tursku i žele miran život u stabilnoj i manje turbulentnoj zemlji EU. U Trakiji, većina kupaca su muslimani turskog porijekla sa EU državljanstvom, koji su decenijama radili u Njemačkoj, Belgiji ili Skandinaviji – i koji žele provesti penziju u Grčkoj, a ne pod sve rigidnijim režimom u Turskoj.
