Potop Louis Vuittona: Hermès preuzeo titulu najvrednije kompanije luksuznog sektora

Dionice kompanije LVMH potonule su 8% u utorak, a kompanija je u jednom trenutku izgubila titulu najveće luksuzne firme na svijetu u korist rivala Hermès, nakon neočekivanog pada prihoda u prvom kvartalu.

LVMH je u ažuriranju poslovanja objavljenom ubrzo nakon zatvaranja berze u ponedjeljak izvijestio o padu prodaje od 3% na godišnjem nivou, čime su promašena očekivanja analitičara koji su predviđali blagi rast.

Ovi rezultati povukli su cijeli luksuzni sektor nadolje, uprkos širim tržišnim dobitcima. Dionice kompanije Kering pale su za 4,2%, Burberry je potonuo 4,3%, dok je Richemont bio niži za 1,6%.

U 14:07 po londonskom vremenu, dionice LVMH-a bile su niže za 7,9%, što ih stavlja na put ka najgorem trgovačkom danu od marta 2020. godine. Iako je Hermès zabilježio manji pad cijene od 0,8%, vrijednost kompanije je u tom trenutku nadmašila LVMH, prvenstveno zahvaljujući stabilnijim performansama.

Prema izračunu CNBC-a na osnovu LSEG podataka, LVMH je tada imao tržišnu kapitalizaciju od 244 milijarde eura, dok je Hermès vrijedio 244,3 milijarde eura.

Pad nakon godina dominacije

LVMH je od 2021. godine godinama bio najvrednija kompanija u Evropi, jer su dionice luksuznih brendova rasle uz očekivanja postpandemijskog buma. Međutim, od vrhunca u 2023, kompanija je izgubila više od 45% svoje vrijednosti.

Krajem 2023. prestigao ju je danski farmaceutski gigant Novo Nordisk, a zatim je i njega u martu 2025. prestigao njemački SAP, što pokazuje promjenu liderstva u evropskom korporativnom pejzažu.

Šta je povuklo rezultate nadolje?

Najveći pad prihoda u prvom kvartalu LVMH je zabilježio u segmentu vina i žestokih pića – pad od 9%, pri čemu je posebno slabija bila potražnja za konjakom u SAD-u i Kini, djelimično zbog geopolitičkih tenzija.

Ključna divizija mode i kožne galanterije, koja je 2024. godine činila 78% ukupnog profita, pala je za 5%, dok su prodaje satova ostale na istom nivou.

Evropa je bila jedino tržište sa rastom – 2% na organskoj osnovi, dok je Azija bez Japana pala za 11%, SAD su niže za 3%, a Japan za 1%.

Sumorna očekivanja

Analitičari iz Citi-ja, Thomas Chauvet i Mahesh Mohankumar, rekli su da u izvještaju “nema mnogo razloga za optimizam”, jer su prodajni rezultati ispod i najkonzervativnijih očekivanja.

Dodaju i da je teško očekivati značajan oporavak u drugom i trećem kvartalu za LVMH ili širi luksuzni sektor dok traju globalne ekonomske neizvjesnosti.

Iz Bank of America navode da iako strukturalni faktori rasta i dalje postoje, kratkoročna vidljivost je vrlo ograničena, posebno zbog trgovinskih tenzija i carina. Potencijalni pozitivan okidač morao bi doći iz makroekonomskog iznenađenja, jer fundamenti ostaju slabi.

Prijetnja carina i Trampov faktor

Luksuzni sektor, koji se oslanja na globalne lance snabdijevanja i američku potrošnju, suočen je s nizom prepreka proisteklih iz promjenljive trgovinske politike predsjednika Donalda Trampa.

LVMH – vlasnik brendova poput Louis Vuitton, Moët & Chandon i Hennessy – prvi je veliki evropski luksuzni gigant koji je objavio rezultate od kako je Trump najavio, pa zatim i odgodio, recipročne carine na svoje trgovinske partnere.

Zbog toga su investitori posebno zainteresovani za projekcije uticaja carina na troškove nabavke i potrošačku tražnju.

Finansijska direktorica LVMH-a, Cecile Cabanis, izjavila je da grupa nije primijetila značajnu promjenu trenda u prvom kvartalu, te da je u posljednjih šest mjeseci rast bio stabilan.

„Tačno je da je klijentela s aspiracijama ranjivija u ekonomski nepovoljnim uslovima i neizvjesnostima, što je moglo imati određenog uticaja posljednjih nedjelja, naročito u kategorijama vina, žestokih pića i kozmetike“, kazala je Cabanis, prema transkriptu FactSet-a.

Ona nije željela komentarisati cijene u drugom kvartalu, ali je rekla da razmatraju korekcije cijena kao način da djelimično kompenzuju inflaciju i promjene valutnih kurseva.

Iako luksuzni brendovi imaju veću sposobnost prenosa troškova na krajnje kupce, analitičari upozoravaju da bi ekonomski pad izazvan carinama mogao značajno pogoditi potražnju – posebno u ključnim tržištima SAD-a i Kine – dodatno odgađajući oporavak sektora iz perioda produžene slabosti.