Strah od nezaposlenosti skočio na najviši nivo od pandemije
Nezaposlenost u SAD-u, prema mišljenju građana, mogla bi znatno porasti – prvi put sa tolikom sigurnošću još od početka pandemije.
Potrošači koje su anketirale Federalne rezerve Njujorka u martu procjenjuju sa 44% vjerovatnoće da će stopa nezaposlenosti u zemlji biti viša za godinu dana. To je najviši nivo očekivane nezaposlenosti još od aprila 2020.
Najnoviji podaci iz „Istraživanja očekivanja potrošača“ Federalnih rezervi, objavljeni u ponedjeljak, dodatno su pogoršali već sumornu percepciju Amerikanaca u trenutku kada nestabilne politike na saveznom nivou podstiču nesigurnost i rastuće strahove od recesije.
Martovsko istraživanje takođe pokazuje sve veću nesigurnost građana u pogledu lične zaposlenosti: prosječna vjerovatnoća da će neko izgubiti posao u narednih godinu dana porasla je na 15,7%, što je najviši nivo u proteklih 12 mjeseci.
Uprkos nizu pesimističnih istraživanja javnog mnjenja (koja se smatraju „mekim“ podacima zbog subjektivnosti), „tvrdi“, objektivni podaci i dalje pokazuju otpornost šire ekonomije.
Do kraja marta, američko tržište rada ostalo je stabilno, nastavljajući niz od više od četiri godine uzastopnog rasta zaposlenosti. Tržište rada predstavlja osnovu snažne potrošnje i kontinuiranog ekonomskog rasta.
Ipak, raste zabrinutost da bi ovako pesimistična očekivanja mogla da dovedu do smanjenja potrošnje, što bi domino efektom moglo izazvati pad investicija i usporavanje ukupne ekonomije.
U istom istraživanju, primijećen je i nagli porast kratkoročnih inflacionih očekivanja. Ona su porasla za 0,5 procentnih poena – na 3,6%, što je najviši nivo u posljednjih godinu i po.
Ekonomisti upozoravaju da bi agresivna politika tarifa bivšeg predsjednika Donalda Trampa i eskalacija trgovinskog rata mogle izazvati rast cijena za potrošače i ponovni skok inflacije.
Ipak, podaci iz ponedjeljka pokazuju da se kratkoročni strahovi ne prenose nužno i na dugoročne projekcije: očekivanja inflacije za period od tri godine ostala su stabilna na 3%, dok su za pet godina blago pala – za 0,1 procentni poen, na 2,9%.
Federalne rezerve pomno prate indikatore kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih inflacionih očekivanja jer ona mogu postati samopredviđajuće proročanstvo: ako ljudi vjeruju da će cijene rasti, mogu trošiti više sada ili tražiti veće plate. To, zatim, može natjerati kompanije da povećaju cijene zbog rasta troškova.
