Ruska rublja – zbog pada dolara – postala najbrže rastuća svjetska valuta
Najbrže rastuća valuta na svijetu trenutno je ruska rublja, što je, između ostalog, posljedica pada vrijednosti američkog dolara, visoke referentne kamatne stope u Rusiji i suficita u spoljnjoj trgovini te zemlje.
Ipak, to nije dobra vijest za Moskvu, jer jaka domaća valuta umanjuje konkurentnost ruskog izvoza i ograničava sredstva za budžetsku potrošnju.
U srijedu je jedan američki dolar vrijedio 82,3 rublje. To znači da je vrijednost ruske valute od početka godine porasla za čak 38% u odnosu na dolar, prenose strani mediji, uključujući Bloomberg i The Daily Telegraph.
Za poređenje, švedska kruna ojačala je u istom periodu za 13%, dok je švajcarski franak porastao za 11%. Cijena zlata porasla je 23%, a srebra 12% od početka godine.
Analitičari kao glavni razlog jačanja rublje navode slabljenje dolara, izazvano nepredvidivom ekonomskom politikom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja je narušila povjerenje investitora u američku privredu.
Pored toga, Centralna banka Rusije povećala je ključnu kamatnu stopu na 21% još u oktobru prošle godine, privlačeći strane investitore željne brzog prinosa.
Uprkos strogim međunarodnim sankcijama zbog agresije na Ukrajinu, Rusija ostvaruje suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. U prva dva mjeseca ove godine, taj suficit je iznosio ukupno 18,5 milijardi dolara, što je 15% više u odnosu na isti period prošle godine. Ovo je rezultat pada uvoza za 5% i rasta prodaje strane valute za 25% od strane ruskih izvoznika, koji su ubrzano konvertovali svoju dobit u rublje.
Jačanje rublje, međutim, nosi i negativne posljedice po rusku ekonomiju. Jaka domaća valuta smanjuje konkurentnost izvoza i smanjuje efektivne budžetske prihode. Prihodi od nafte, koji su od ključnog značaja za Rusiju, ostvaruju se u dolarima, dok su budžetski rashodi u rubljama – što znači da jaka rublja smanjuje realnu vrijednost tih prihoda.
Bruto domaći proizvod Rusije porastao je prošle godine za 4,1%, jednako kao i godinu ranije. Inflacija je u martu iznosila 10,3% na godišnjem nivou, što je za 0,2 procentna poena više nego u februaru.
