Evropa u energetskoj klopci: Emisije CO₂ ponovo rastu zbog zime, manjih vjetrova i viška solarne energije
Evropa je bila lider globalnih napora za energetsku tranziciju, stavljajući smanjenje emisije ugljen-dioksida ispred svih drugih političkih prioriteta. I postigla je određene uspjehe—EU, koja pokriva većinu Evrope, zabilježila je pad emisija od 2,9% prošle godine. Ipak, ove godine trend se preokrenuo. Emisije ponovo rastu. A na pomolu su novi problemi u tranziciji.
Ove sedmice, klimatska NVO Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) objavila je da su emisije Evropske unije u 2024. godini pale za 2,9% u odnosu na prethodnu, koja je zabilježila pad od 8,5% u poređenju sa 2022. Ovaj pad, kako navodi CREA, rezultat je manje upotrebe uglja, što je dovelo do smanjenja emisija u elektroenergetskom sektoru za 17%, zahvaljujući rastu kapaciteta vjetro i solarnih instalacija. Međutim, emisije izvan sektora proizvodnje struje su porasle. A onda je došla zima.
Zimski mjeseci u Evropi su posebno izazovni za energetsku tranziciju jer predstavljaju „dno“ proizvodnje i vjetra i sunca, naročito solara. Između novembra i marta nema mnogo sunčeve svjetlosti, pa solarni sistemi znatno smanjuju proizvodnju. Iako vjetrovi ne moraju uvijek izostati zimi, krajem 2024. godine Evropa je doživjela i takozvanu “vjetrovnu sušu”. To je povećalo potražnju za gasom, dovelo do bržeg trošenja zaliha i izazvalo strah od mogućih nestašica do proljeća.
Pošto se sezona niskih proizvodnih kapaciteta nastavlja do proljeća, nije iznenađenje što su evropske emisije ove godine porasle – termoelektrane na fosilna goriva su pojačale rad kako bi osigurale grijanje i rasvjetu. Tokom prethodne dvije zime, koje su bile blaže, ovaj zimski pad solarne i vjetroenergije nije bio toliko izražen. No, zima 2024/2025 podsjetila je Evropu šta znači prava zima: malo vjetra i još manje sunca.
I Velika Britanija se suočila s istim izazovima, pa je u prvom kvartalu povećala proizvodnju iz termoelektrana na ugalj, objavio je Reuters. Proizvodnja iz fosilnih goriva je porasla 7%, dok je vjetar i solar pala za 5%, prema podacima organizacije Ember. No, taj pad nije bio ravnomjeran – Njemačka je zabilježila pad od čak 19% u proizvodnji iz vjetra i sunca, a imala je i manju proizvodnju hidroenergije. Njemačka – i druge zemlje u sličnoj situaciji – jednostavno nijesu imale izbora osim da se ponovo oslone na ugalj i gas.
Situacija se, međutim, uskoro dramatično mijenja – i to ne u dobrom pravcu. S dolaskom proljeća i ljeta, solarna proizvodnja će eksplodirati – što će naglo oboriti cijene struje. Operater mreže u UK je ove sedmice izdao ozbiljno upozorenje, ističući da će topliji i sunčaniji mjeseci donijeti višak solarne energije u periodima niske potrošnje, što bi moglo ugroziti stabilnost mreže.
„Jedan od najvećih inženjerskih izazova dekarbonizacije jeste upravljanje sistemom u trenucima kada je potrošnja niska, a proizvodnja iz obnovljivih izvora visoka“, izjavio je šef sektora za otpornost i krizno upravljanje britanskog Nacionalnog operatera energetskog sistema, prenosi Bloomberg. Drugi izazov su negativne cijene struje zbog viška energije. Evropa već sada bilježi rast učestalosti negativnih cijena zbog povećane upotrebe vjetra i sunca, a taj trend će se dodatno pojačati.
To će štetiti proizvođačima koji ne rade povremeno, poput nuklearnih – što se već dešava u Francuskoj, prema izvještaju Bloomberga. Kako vjetar i solar dobijaju prioritet u mreži, svi ostali proizvođači moraju prilagođavati svoj rad – što košta. Emisije će, u međuvremenu, i dalje pratiti osnovne obrasce potrošnje i snabdijevanja energijom, bez obzira na napore za tranziciju u Evropi ili drugdje.
