Gdje su cijene kuća i stanarina najviše porasle u 2024?

Povećanje troškova života je glavna briga građana Evrope, pokazuje istraživanje Eurobarometra za 2024. godinu.

Ovaj podatak ne iznenađuje s obzirom na to da cijene stanova nastavljaju da rastu širom Evropske unije. U četvrtom kvartalu 2024, cijene stanova su porasle za 4,9% u odnosu na isti period prethodne godine, dok su kirije porasle za 3,2%. Na godišnjem nivou, rast cijena stanova u EU iznosio je 3,3%, dok su kirije porasle za 3,1%.

Ipak, cijene su varirale širom Evrope, a neke zemlje bilježe i padove. Koje evropske zemlje su zabilježile najveći rast cijena nekretnina i kirija u 2024?

Prema podacima Eurostata, godišnja prosječna promjena cijena stanova u EU kretala se od pada od 5,2% u Luksemburgu do rasta od 16,5% u Bugarskoj.

Pad cijena nekretnina u Francuskoj i Njemačkoj

Osim Luksemburga, pad cijena stanova zabilježen je i u Francuskoj (–3,7%), Finskoj (–3,5%), Njemačkoj (–1,6%) i Austriji (–0,2%) u 2024.

S druge strane, osim Bugarske, značajan rast zabilježen je u Poljskoj (15,0%), Mađarskoj (12,8%) i Hrvatskoj (10,4%).

Veliki skokovi u cijenama zabilježeni su i u Portugalu (9,1%), Španiji (8,5%), Irskoj (8,5%) i Nizozemskoj (8,2%).

Prema britanskom Zavodu za statistiku (ONS), prosječna godišnja inflacija cijena stanova u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosila je 4,6% u 12 mjeseci do decembra 2024.

Istočna i jugoistočna Evropa dominiraju vrhom liste po rastu cijena, dok zemlje Zapadne i Sjeverne Evrope zauzimaju donji dio liste.

U poređenju posljednjih kvartala 2024. i 2023. godine, promjene cijena stanova pratile su sličan obrazac kao i godišnji prosjek. Bugarska je imala najveći kvartalni rast od 18,3%, zatim Mađarska (13,0%) i Portugal (11,5%).

Među četiri najveće ekonomije EU, Španija je imala najveći rast od 11,3%, dok je Francuska zabilježila pad od 1,9%. Osim Francuske, i Finska (–1,9%) je bilježila negativan trend.

U Njemačkoj je kvartalna promjena iznosila 1,9%, dok je u Italiji rast bio 4,5%.

Turska, koja već godinama bilježi visoku inflaciju, drastično odudara od ostalih zemalja. U 2024. godini, cijene stanova su skočile za 41,5%, dok je međugodišnji rast u četvrtom kvartalu bio 28,5%.

Kirije rastu sporije od cijena stanova

U EU, rast kirija blago zaostaje za rastom cijena stanova, i na godišnjem nivou i pri poređenju kvartala. Prosječni godišnji rast kirija iznosio je 3,1%, a kvartalni 3,2%, dok su cijene stanova rasle 3,3% i 4,9%.

Godišnji rast kirija varirao je od pada od 0,9% u Estoniji do rasta od 12,4% u Mađarskoj – koja je ujedno bila jedina zemlja EU sa negativnim trendom u ovom segmentu.

Najveći rast kirija zabilježen je u istočnoevropskim i balkanskim zemljama, dok su zapadne i sjeverne zemlje imale slabiji rast ili stagnaciju.

Najveće ekonomije EU – Njemačka (2,2%) i Francuska (2,3%) – imale su rast kirija ispod prosjeka EU, dok je Italija blago nadmašila prosjek sa 3,2%.

Kirije u UK skoro dvostruko rasle više od cijena stanova

U UK su kirije rasle gotovo dvostruko brže od cijena stanova – 9,0% u 12 mjeseci do decembra 2024, dok su cijene stanova porasle 4,6%.

U EU, kvartalni rast kirija za četvrti kvartal 2024. kretao se od 1,1% u Litvaniji do čak 11,3% u Mađarskoj.

Kao i kod stanova, Turska je i u rastu kirija bila ekstreman izuzetak. Prosječni godišnji rast kirija iznosio je 117,2%, dok je međugodišnji rast u četvrtom kvartalu bio 109%.

Da bi se bolje razumjeli trendovi na tržištu nekretnina u Turskoj, korisnije je posmatrati realne (inflatorno prilagođene) promjene, jer su i nominalne plate značajno rasle. Na primjer, minimalna neto plata porasla je za 71% u 2024. u odnosu na 2023.

Naslovna fotografija: Breno Assis, Unsplash