Ljubaznost prema chatbotovima košta milione: Altman otkriva pravu cijenu “molim” i “hvala” ChatGPT-u
Direktor OpenAI-a i tehnološki milijarder Sem Altman nedavno je priznao da ga uljudno ponašanje korisnika prema AI chatbotovima – poput korišćenja riječi “molim” i “hvala” – košta pravo bogatstvo.
Kada je jedan korisnik na mreži X (bivši Twitter) upitao: „Koliko je novca OpenAI izgubio na računima za struju jer ljudi kažu ‘molim’ i ‘hvala’ njihovim modelima?”, Altman se uključio u raspravu i priznao da se radi o „desetinama miliona dolara dobro potrošenih”.
„Nikad ne znaš,” dodao je kroz osmijeh.
Iako se može činiti besmislenim pokazivati poštovanje prema vještačkoj inteligenciji, neki AI dizajneri tvrde da to ima značaja. Na primjer, menadžer dizajna u Microsoftu, Kurtis Bivers, kaže da pravilna etika „pomaže u kreiranju saradničkih i respektabilnih odgovora”.
„Korišćenje uljudnog jezika postavlja ton odgovora”, navodi Bivers. Argument nije bez osnova – ono što danas nazivamo „vještačkom inteligencijom” više podsjeća na „mašine predikcije”, poput predikativnog teksta na telefonu, ali sa većom autonomijom da formulišu potpune rečenice kao odgovor na pitanja ili zadatke.
„Kada detektuje ljubaznost, vjerovatnije je da će i sama biti ljubazna”, piše u jednom memorandumu Microsoftovog WorkLaba. „Generativna AI takođe odražava nivo profesionalnosti, jasnoće i detalja iz unosa koji dobije.”
Kasno tokom 2024. godine, sprovedeno je istraživanje koje je pokazalo da 67% ispitanika u SAD priznaje da se ponaša ljubazno prema svojim chatbotovima. Od njih, 55% to čini jer smatraju da je to ispravno, dok 12% to radi kako bi „umirili algoritam” – za nedajbože, ako dođe do AI pobune.
Iako je AI revolucija vjerovatno još daleko (ako se uopšte desi) – mnogi istraživači sumnjaju da ćemo ikada stvoriti istinski „inteligentan” algoritam, bar ne s današnjom tehnologijom velikih jezičkih modela (LLM) – ekološke posljedice današnje AI su itekako stvarne. Nažalost, ta “molim” i “hvala” se ozbiljno sabiraju.
Jedna istraga Washington Posta, sprovedena u saradnji sa istraživačima sa Univerziteta Kalifornije, analizirala je uticaj kreiranja jednog e-maila od 100 riječi. Pokazalo se da jedan takav e-mail troši 0.14 kilovat-sati struje – dovoljno da 14 LED sijalica svijetli sat vremena. Ako biste slali jedan AI e-mail nedjeljno tokom godine, potrošili biste 7.5 kWh – količinu električne energije koju devet domaćinstava u Vašingtonu potroši za jedan sat.
Sada zamislite desetine hiljada dugih promptova koje svakodnevno šaljemo chatbotovima poput ChatGPT-a – to nije baš beznačajan uticaj.
I dok AI bonton može zvučati trivijalno, sve to ukazuje na tmurnu stvarnost: naša pitanja imaju posljedice, posebno po životnu sredinu. Data centri koji napajaju ove chatbotove već sada troše oko 2% ukupne globalne potrošnje energije – brojka koja će sigurno rasti kako AI bude prodirala u sve sfere svakodnevice.
Zato, ako se dvoumite da li da zahvalite Groku na njegovom trudu, možda bi pametnije bilo da sami napišete e-mail. Zemlja – a možda i vaš mozak – biće vam zahvalni.
