Njemačka ekonomija ne raste već treću godinu zaredom
Njemačka privreda ne uspijeva da izađe iz krize. Vlada je snizila prognozu privrednog rasta – za ovu godinu se sada očekuje stagnacija bruto domaćeg proizvoda, saopštio je u četvrtak ministar privrede Robert Habek.
Prema proljećnoj prognozi, njemačka ekonomija treću godinu zaredom neće zabilježiti rast.
U januaru je vlada još predviđala rast od 0,3 odsto, ali sada očekuje nulu. Ministarstvo privrede ocjenjuje da se ekonomija nalazi u „uzburkanim vodama“.
Globalna neizvjesnost je dodatno porasla zbog najavljenih i djelimično povučenih carina koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp, navodi se u izvještaju Ministarstva.
To naročito pogađa izvozno orijentisanu njemačku privredu – potražnja iz inostranstva je već duže vrijeme slaba.
Ni za narednu godinu se ne očekuje značajan oporavak – prognozira se rast od samo jedan odsto.
„Od fiskalnih odluka buduće savezne vlade očekuju se pozitivni impulsi, koji će, međutim, uticati na rast tek u narednim godinama“, navodi se u saopštenju.
Nova koaliciona vlada demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) u svom sporazumu najavila je obimne mjere za podsticanje privrede. Među njima je i takozvani „investicioni buster“ za preduzeća.
Koalicija planira da smanji troškove energije, ublaži radno zakonodavstvo, kao i da smanji birokratiju i poreze za kompanije.
U oblasti obnovljivih izvora energije planira se snižavanje troškova, a cilj je da se takozvani potencijalni rast ponovo poveća na više od jedan odsto.
Velika ulaganja, posebno u infrastrukturu – obnova mostova, puteva, željezničkih pruga i škola – takođe treba da doprinesu ekonomskom oporavku.
„Ali novac sam po sebi ne rješava problem“, upozorio je Habek. Strukturne probleme, kako je dodao, treba rješavati brzo i dosljedno. „Od toga će zavisiti da li će njemačka ekonomija dobiti novi zamah i povećati konkurentnost ili će se novac jednostavno raspršiti bez stvarnog efekta.“
Privredna udruženja kao glavne prepreke navode hronični nedostatak radne snage, sporo planiranje i izdavanje dozvola, kao i visoke cijene energije u poređenju sa svjetskim tržištem.
Inflacija bi, prema proljećnoj projekciji, trebalo da padne sa prošlogodišnjih 2,2 odsto na 2 odsto ove godine, a na 1,9 odsto u narednoj.
Habek, koji je na funkciji ministra privrede i zaštite klime od kraja 2021. godine, kao i vicekancelar, svoj mandat je obilježio upravljanjem posljedicama ruskog napada na Ukrajinu, uključujući i energetsku krizu.
Zahvaljujući obimnim mjerama, vlada je uspjela da spriječi dublju recesiju. U Habekovom mandatu znatno je ubrzan razvoj obnovljivih izvora energije – vjetra i sunca.
Ipak, suočio se i s kritikama, naročito zbog spornog zakona o grijanju koji sadrži veliki broj detaljnih propisa, a koji nova vlada sada planira da ukine.
