Američki ministar finansija: MMF-u i Svjetskoj banci su potrebne reforme
Američki sekretar za finansije, Skot Besent, iznio je oštru kritiku na račun rada Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u srijedu, čak i dok je pokušavao da umiri uznemirene investitore porukom da će Sjedinjene Američke Države zadržati svoju globalnu lidersku ulogu.
„America First ne znači Amerika sama“, kazao je u govoru pred Institutom za međunarodne finansije, gdje je takođe obećao podršku temeljnim misijama ovih multilateralnih institucija. „Naprotiv, to je poziv na dublju saradnju i uzajamno poštovanje među trgovinskim partnerima.“
Iako je Besent rekao da MMF i Svjetska banka „ne ispunjavaju očekivanja“, nije pozvao na povlačenje SAD iz tih institucija, kako su neki konzervativni krugovi predlagali u dokumentu Projekat 2025, koji je izradila Fondacija Heritage.
On je naglasio da ove institucije „igraju ključne uloge u međunarodnom sistemu“ i da je administracija Donalda Trampa voljna da sa njima sarađuje — „dokle god ostanu vjerne svojim misijama“.
Carine i Kina
Nakon govora, novinari su Besenta pitali o tekstu u Wall Street Journal-u koji sugeriše da bi ogromne američke carine koje je predsjednik Tramp uveo Kini mogle biti prepolovljene, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom.
„Bio bih iznenađen da se ta rasprava zaista vodi“, rekao je Besent. Ipak, dodao je da očekuje da će „morati da dođe do deeskalacije“ u trgovinskom sukobu između Vašingtona i Pekinga.
Tramp je u utorak rekao da bi carine od 145% na kinesku robu mogle „značajno pasti“, a dan kasnije izjavio da „svi žele da budu dio onoga što mi radimo“ i da će „svi biti zadovoljni“.
Međutim, kasnije tokom dana, sekretarka za štampu Bijele kuće, Karolin Levit, izjavila je na kanalu Fox News da „neće biti jednostranog ukidanja carina prema Kini“.
„Predsjednik je jasno poručio da Kina mora da postigne dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama“, kazala je. „I mi smo optimisti da će se to i desiti.“
Uprkos rastućim tenzijama između Pekinga i Vašingtona, Besent je poručio: „Ovdje postoji prilika za veliki dogovor.“
On smatra da SAD treba da podstaknu domaću proizvodnju, dok bi Kina trebalo da poveća potrošnju kako bi svoju ekonomiju učinila manje zavisnom od izvoza jeftine robe. „Ako žele da naprave ravnotežu, hajde da to uradimo zajedno“, rekao je. „Ovo je nevjerovatna prilika.“
Peking je istog dana poručio da „vršenje pritiska nije pravi način da se razgovara sa Kinom i jednostavno neće uspjeti“.
Kritike uz dozu olakšanja
Besentov govor u Vašingtonu bio je žestoka kritika upućena MMF-u i Svjetskoj banci, institucijama koje pružaju kredite i finansijsku podršku širom svijeta.
Kazao je da će Trampova administracija „iskoristiti američko liderstvo i uticaj u tim institucijama kako bi ih natjerala da ispune svoje važne mandate“.
Neke kritike bile su u skladu sa naporima administracije da se federalne institucije oslobode progresivne ideologije. Besent je kazao da je MMF „skrenuo sa osnovne misije“ i da „previše vremena i resursa posvećuje klimatskim promjenama, rodnim i društvenim pitanjima“.
Slično je ocijenio i Svjetsku banku, koja, kako je rekao, „ne bi više trebalo da očekuje blanko čekove za kampanje pune praznih fraza i površnih obećanja o reformama“.
Uprkos kritikama, njegova podrška MMF-u i Svjetskoj banci dočekana je s olakšanjem među razvojnim bankarima i analitičarima, koji su djelimično očekivali najavu povlačenja SAD iz tih organizacija, ocjenjuje Euronews.
Još u oktobru, Džej Šambau, bivši podsekretar za međunarodne poslove, upozorio je da bi SAD mogle da se povuku iz MMF-a i Svjetske banke ako Tramp pobijedi 2024. godine, pozivajući se na Projekat 2025. Tada je rekao da bi bez američkog liderstva „te institucije oslabile i da si to ne možemo priuštiti“.
Umjesto toga, Besent je poslao poruku dubljeg angažmana SAD. Jedan od problema koji je naveo jeste to što se Kina i dalje tretira kao zemlja u razvoju, što joj omogućava povoljniji tretman u globalnim institucijama. „A Kina je druga najveća ekonomija na svijetu“, rekao je. „To je zrela ekonomija.“
