Državljanstvo EU više nije na prodaju
Evropska unija je stavila tačku na posljednji program takozvanih „zlatnih pasoša“. Najviši sud EU zabranio je malteški sistem prodaje državljanstva u zamjenu za investicije, što je označilo kraj ere u kojoj se ulazak u EU mogao kupiti kroz ulaganje u nekretnine, piše Deutsche Welle (DW).
Manuel Delia, borac protiv korupcije i izvršni direktor malteške organizacije civilnog društva Repubblika, više od decenije se borio protiv ovakvog sistema. „Vrisnuo sam kada sam čuo odluku“, rekao je za DW. „Očekivao sam loše vijesti.“
Malta je bila posljednja članica EU koja je nudila tzv. zlatne pasoše, nakon što su slične šeme u Bugarskoj i Kipru ukinute prethodnih godina. Odluka Suda pravde EU, kako kaže Delia, potvrđuje dugogodišnji rad njegove pokojne koleginice i prijateljice Daphne Caruane Galizije, ubijene istraživačke novinarke koja je među prvima ukazala na opasnosti ovakvih programa.
Sud je presudio da je malteška praksa prodaje državljanstva učinila pojam nacionalnosti običnom „komercijalnom transakcijom“, narušavajući osnovne principe solidarnosti i međusobnog povjerenja među državama članicama.
Delia smatra da ova presuda pokazuje da državljanstvo nije roba: „Ne možete staviti cijenu na državljanstvo. Ono je mnogo vrijednije od novca.“
Evropska komisija je još 2022. godine pokrenula postupak protiv Malte, navodeći da EU državljanstvo mora podrazumijevati „pravu vezu“ sa zemljom – ne samo finansijsku transakciju.
Iako je u oktobru 2024. godine pravobranilac Suda EU dao mišljenje u korist Malte, sud je odlučio suprotno, potvrdivši da se program mora ukinuti.
Prema podacima Fondacije Daphne Caruana Galizia, 90% zlatnih viza izdatih na Malti pripadalo je kineskim investitorima, iako ih je mnogo manje evidentirano kao stanovnike u nacionalnim statističkim podacima. To ukazuje da većina tih pasoša nije ni korišćena za stvarni boravak.
Premijer Malte Robert Abela izjavio je da je program donio više od 1,4 milijarde eura u budžet, uključujući i za humanitarne svrhe, ali da će se sada pravni okvir uskladiti s odlukom Suda.
Iako su pasoši „na prodaju“ sada zabranjeni, ostaje otvorena mogućnost za takozvane „zlatne vize“, koje nude boravišne dozvole u zamjenu za ulaganja u nekretnine ili biznis. Prema podacima kompanije Henley & Partners, čak 31 država – uključujući skoro polovinu EU zemalja – još nudi programe „rezidencije kroz investicije“.
Evropska komisija je upozorila da i ovi programi nose rizike od pranja novca, utaje poreza i korupcije. Komisija je pozvala članice EU da pojačaju kontrole i uvedu strože provjere porijekla novca.
Evropski parlament je još 2022. godine usvojio rezoluciju kojom se traži harmonizacija ovih programa na nivou Unije i stroža zajednička pravila za provjeru podnosilaca zahtjeva.
Anna Terrone iz organizacije Transparency International izrazila je nadu da će momentum ove presude pomoći i ukidanju zlatnih viza: „Potrebna je zajednička evropska strategija da se spriječi ulazak korumpiranih pojedinaca koji su do bogatstva došli na sumnjive načine.“
Za Deliju, ova presuda nije samo pravna pobjeda već i lična satisfakcija. „Ona potvrđuje da državljanstvo nije proizvod, već ugovor između pojedinca i države, zajednica zasnovana na zakonima i solidarnosti. A kad mu stavite cijenu – obezvrijedite ga.“
Naslovna fotografija: Global Residence Index, Unsplash
