euro, money, wallet, 100 euro, salary, plata, isplata, novac
Ilustracija (Foto: Patrick Pleul/dpa-Zentralbild/dpa)

Prosječne plate širom Evrope: U kojim zemljama se najviše zarađuje?

Podijeli

Euronews je analizirao koliko se razlikuju prosječne plate u Evropi – ne samo u nominalnim iznosima, već i kada se uzme u obzir kupovna moć građana u svakoj zemlji.

Plate u Evropi znatno variraju. Isto važi i za troškove života. Pitanje je: koje zemlje nude najveće plate, i gdje te plate zaista vrijede najviše?

Kao najrelevantniji pokazatelj koristi se prosječna prilagođena bruto plata zaposlenog s punim radnim vremenom, što Eurostat izračunava godišnje, a Euronews preračunava u mjesečne iznose.

Plate u EU: od 1.125 do 6.755 eura mjesečno

Prema podacima iz 2023. godine, prosječna mjesečna plata u EU kretala se od svega 1.125 eura u Bugarskoj do čak 6.755 eura u Luksemburgu. Prosjek na nivou EU bio je 3.155 eura.

Danska je jedina zemlja uz Luksemburg koja premašuje granicu od 5.000 eura, sa prosjekom od 5.634 eura. Slijede Irska (4.890 €) i Belgija (4.832 €), a u grupi zemalja sa platama većim od 4.000 eura su i Austrija (4.542 €), Njemačka (4.250 €) i Finska (4.033 €).

Deset zemalja ispod 2.000 eura

Od 26 analiziranih članica EU (bez Holandije, zbog nedostajućih podataka), čak deset zemalja ima prosječnu platu manju od 2.000 eura, a u četiri zemlje plata je ispod 1.500 eura.

Poljska je blizu te granice sa 1.505 eura, dok su Rumunija, Grčka i Mađarska u rangu od oko 1.400 eura.

Velike razlike i među najvećim ekonomijama EU

Među četiri najveće ekonomije EU, Njemačka prednjači sa 4.250 eura, a slijedi je Francuska (3.555 €). Italija (2.729 €) i Španija (2.716 €) su ispod EU prosjeka za više od 400 eura.

Švajcarska najjača i van EU

Prema OECD podacima koji uključuju i zemlje van EU, Švajcarska nudi najvišu prosječnu platu u Evropi – čak 8.104 eura mjesečno. Norveška ima 5.027 eura, dok je UK na 4.220 eura.

Holandija, iako nije uključena u Eurostat analizu, prema drugim izvorima ima platu od 4.629 eura.

Najnižu prosječnu platu u Evropi ima Turska – svega 873 eura, što je ispod psihološke granice od 1.000 eura.

Kad se uzme u obzir kupovna moć, slika se mijenja

Nominalne razlike u platama značajno se smanjuju kada se koristi mjera kupovne moći (PPS – purchasing power standards), koja eliminiše uticaj razlika u cijenama među zemljama.

Ipak, i dalje postoje velike razlike. U nominalnim vrijednostima, najviša plata je šest puta veća od najniže. Kada se koristi PPS, taj odnos pada na 2,6 puta.

Prosječna plata u EU prema PPS-u iznosi 3.155 eura. Najviša je u Luksemburgu (4.479 € PPS), a slijede Belgija (4.038 €), Danska (3.904 €), Njemačka (3.898 €) i Austrija (3.851 €).

Na dnu liste su Slovačka, Bugarska i Mađarska, sve ispod 2.100 eura po PPS standardima. Grčka ima najnižu sa 1.710 eura.

Zanimljivo je da Rumunija i Turska u PPS kontekstu stoje mnogo bolje – Turska ima 2.413 € PPS.

Zašto su plate više u nekim zemljama?

Stručnjaci ističu da su produktivnost i pregovaračka moć radnika ključni faktori.

Dr Sotiria Theodoropoulou iz Evropskog sindikalnog instituta navodi da zemlje sa većim industrijskim ili finansijskim sektorom, kao i visokom tehnologijom, bilježe veću produktivnost i, shodno tome, veće plate.

Takođe, institucije tržišta rada i snaga sindikata igraju veliku ulogu u raspodjeli dohodaka.

Ko je najviše povećao plate u posljednjih pet godina?

U periodu od 2018. do 2023. godine, prosječna plata porasla je u svih 26 EU zemalja. Na nivou Unije, mjesečna plata je porasla za 507 eura, što znači godišnji rast od 6.708 eura, odnosno 19%.

Najveći relativni rast zabilježila je Litvanija – čak 102%, dok je Švedska imala najmanji – samo 4%.

Među velikim ekonomijama, rast je bio skroman: Španija (19%), Njemačka (18%), Francuska (14%), i Italija (10%).

U apsolutnom iznosu, najveći rast zabilježen je u Luksemburgu (1.291 €), a odmah zatim u Litvaniji (1.141 €). Najmanje povećanje imala je Grčka (91 €).

Zapadna i sjeverna Evropa i dalje nude najviše plate, kako nominalno tako i po kupovnoj moći. Međutim, zemlje istočne i južne Evrope ostvaruju brži rast zarada, što može ukazivati na postepeno smanjenje jaza – barem u dugoročnom horizontu.