Dok jedni pune budžet, drugi ga prazne: Državne firme između profita i hroničnih gubitaka

Najveće državne kompanije, koje su pozitivno poslovale, ostvarile su prošle godine dobit od 80 miliona eura, dok je zbir gubitaka onih koje su loše poslovale 8,2 miliona eura, pokazuju podaci iz finansijskih izvještaja 22 kompanije čiji je država jedini ili većinski vlasnik.

Od ove grupe najvećih državnih kompanija 16 je pošle godine imalo pozitivan rezultat a šest je prikazalo gubitke.

Godinu ranije ove državne kompanije, koje su tada bile u plusu, imale su zajednički profit od 126 miliona eura, dok zbirni minus onih koje su imale negativan rezultat bio 10,2 miliona eura.

Dvije prešle iz minusa u plus, a tri iz plusa u minus

U 2023. godini 17 ovih kompanija je imalo pozitivan rezultat, a pet negativan. Za ovaj period iz minusa u plus su prešle “Plantaže” i Institut “Simo Milošević”, dok su iz plusu u 2023. godinu u minus otišla Skijališta Crne Gore, Barska i Crnogorska plovidba.

Od ove 22 kompanije, njih deset ima akmuliranu dobit iz ranijih godine. Zbir njihove akumulirane dobiti na kraju prošle godine vrijedio je 249 miliona eura. U skladu sa procentom državnog kapitala, Vlada bi od toga teoretski mogla da povuče oko 207 miliona, ali je takve odluke teško očekivati s obzirom na investicione i druge obaveze tih kompanija.

Razlog zbog čega je zbirni profit ovih kompanija u prošloj godini bio za 46 miliona eura niži nego godinu ranije, je prije svega u slabijem rezultatu energetskih kompanije Elektroprivrede (EPCG) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES). EPCG je formalno ostvarila manji profit za 42 miliona, a u stvari se to većinom desilo zbog računovodstvenog knjiženje imovine bivše Željezare u 2023. godini. EPCG je ovu imovinu kupila za 20 miliona eura, ali je nakon kupovine, kada je uvedena u bilans EPCG, njena vrijednost procjenjena na skoro 52 miliona eura. Prema računovodstvenim pravilima ako se kupljena imovina procjeni za veću sumu od one za koju je kupljena razlike se u toj godini mora prikazati kao prihod. Tako je EPCG, tu razliku od 31,9 miliona eura prikazala kao prihod u 2023. godini što je uticalo i na povećanje profita za taj iznos.

EPCG je prošle godine imala lošiju hidrološku godinu, a i redovni remont Termoelektrane je trajao skoro mjesec duže, što je sve uticalo na smanjenje prihoda i slabiji rezultat.

CGES je imao smanjene profita za 11 miliona eura, prevashodno zbog nižeg prometa električne energije preko crnogorske teritorije i korišćenja podmorskog kabla za Italiju od međunarodnih energetskih kompanija i trgovaca.

Rudnik uglja je lani ostvario skoro isti neto profit od 15 miliona eura.

Tri energetske kompanije akumulirale dobit od 200 miliona

Najveće energetske kompanije EPCG, CGES i Rudnik uglja imaju zajedno akumuliranu dobit od 200 miliona eura. Međutim, nije moguće očekivati da će ih Vlada pozvati da dio dobiti uplate u budžet. Za EPCG i Rudnik uglja ova godina će do sada biti najteža u poslovanju zbog toga što je TE Pljevlja van proizvodnje od 1. aprila do 15. novembra zbog završetka ekološke rekonstrukcije. EPCG zbog toga uvozi velike količine električne energije po većim cijenama nego što ih prodaje svojih potrošačima. Za otkriće tih gubitaka i nastavak investicija, koristi upravo i akumuliranu dobit iz prethodnih godina.

Rudnik uglja za ovim sedam mjeseci ostaje bez najvažnijih prihoda jer je preko 90 odsto uglja upravo prodavao Termoelektrani. On, takođe, troši dio akumulirane dobiti kako bi pokrio troškove i finansirao izmještanje korita Ćehotine kako bi dobio novi rudokop.

Nije realno očekivati ni da CGES isplati značajnu dividendu, od 49 miliona eura neraspoređene dobiti, zbog odluka Regulatorne agencije za energetiku da dio ranije odobrenih prihoda vrati potrošačima. Kompanije je proteklih godina od naknada za korišćenje prenosnih kapacitete i kabla za Italiju prihodovala više novca nego što je ulazilo kao računica obračuna cijena za domaće potrošače. Zbog toga je Agencije krajem prošle godine donijela odluku da od ove godine umanji iznos naknade za CGES na računima za struju, a to će raditi i narednih godina. Zbog toga kompanija najveći dio akumulirane dobiti drži u rezervi kako umanjenje cijena za domaće kupce ne bi ugrozilo kompaniju i njene investicije u prenosnu mrežu.

Od ostalih državnih kompanija značajnu akumuliranu dobit imaju Aerodromi Crne Gore, 17,6 miliona eura, Morsko dobro od 10,5 miliona, Budvanska rivijera, 6,6 miliona, Monteput, 6,1 milion, Marina Bar, 3,7 miliona, Pošta, 3,7 miliona, Regionalni vodovod, 2,6 miliona…

Do kraja juna uprave ovih kompanije treba da odluče da li će i koliki dio dobiti proslijediti državi i drugim suvlasnicima, a koliko zadržati za svoje planirane investicije. Aerodromi čekaju da li će dobiti zakupca ili će iz zadržane dobiti finansirate potrebne investicije na aerodromima, Monteput je ranije dobio obavezu da iz dobiti finansira izradu projektne dokumentacije za naredne dionice autoputa i brzih cesti, Marina Bar je nedavno pravosnažno izgubila 15 godina star spor vrijedan oko 800 hiljada koga može platiti iz dobiti, planirane investicije imaju i Morsko dobro, Budvanska rivijera, Regionalni vodovod…

Gubitak od 224 miliona nakupilo 12 vladinih preduzeća

Akumulirane gubitke ima 12 firmi iz ove grupe najvećih državnih kompanija, a njihov zbir iznosi 224 miliona eura.

Pojedinačno najveći akumulirani gubitak imaju “Plantaže” od 44 miliona eura. Pozitivno je da je kompanije prošle godine prvi put od 2019. ostvarila pozitivan rezultat, mada su upitni i ti raniji pozitivni rezultati s obzirom na tadašnje negativne ocjene revizora. Plan kompanije je da iz krize izađe prodajom zemljišta kojeg ne koristi nakon što se usvoje novi prostorni planovi, kojima bi se namjena promijenila iz poljoprivrednog u građevinsko.

Hronični gubitaš, Željeznička infrastruktura, ima akumulirani gubitak od 39,8 miliona eura, a i nastavila je pa i pogoršala rezultate poslovanje. I ostale tri željezničke kompanije imaju akumulirane gubitke – Željeznički prevoz (ŽPCG) od 25,5 miliona, Montekargo 9,9 miliona i Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) od 9,1 milion eura. Ne postoji jasan plan Vlade u poboljšanju njihovog poslovanja osim spajanja OŽVS i ŽPCG, o čemu je odluka donijeta još u februaru 2024. Ukupan akumulirani gubitak četiri žejjeznička preduzeća je 84 miliona eura.

CEDIS ima akumulirani gubitak iz ranijih godina zbog spora u vezi sa regulatornim cijenama za kupovinu struje za tehničke gubitke. Struju su morali kupovati po berzanskim cijenama koje su bile višestruko veće od iznosa kojeg su mogli da nadoknade od potrošača. Od prije dvije godine je to ispravljeno pa sada kompanije posluje pozitivno.

Dvije pomorske kompanije zajedno akumulirani gubitak od 30 miliona eura. Već višegodišnji plan Vlade je njihovo spajanje i racionalizacija, ali se ne ostvaruje.

Institut Igalo ima akumulirani gubitak od 28,9 miliona eura, ali je od prošle godine konačno počeo da posluje pozitivno i kroz proces restrukturiranja u naredne četiri godine bio bi anuliran ovaj minus.

Luka Bar ima akumulirani minus od 12,1 milion eura i polako ga smanjuje zbog toga što je prije četiri godine počeli pozitivno da posluju. Akumulirani minus od milion eura ima i Ulcinjska rivijera, kao novo preduzeće Skijališta Crne Gore od 220 hiljada eura.