Globalna trka za sirovinama: Litijum, nafta, pšenica i ostali resursi koji oblikuju svjetsku ekonomiju
Zelena tranzicija i digitalizacija pokrenuli su pravu globalnu trku za najvrednije sirovine – od litijuma i kobalta, preko rijetkih zemalja, do gasa, nafte i čak – đubriva. Velike sile i multinacionalke traže sigurne izvore dok rastu i cijene i geopolitičke tenzije.
Litijum – bijelo zlato nove ere
Litijum, ključna komponenta baterija za električna vozila, već sada je među najtraženijim sirovinama na svijetu. Cijene su u 2023. varirale od 20.000 do 70.000 dolara po toni, a do 2030. potražnja bi mogla da poraste za 300%, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) .
Glavni proizvođači: Australija, Čile, Kina, Argentina, dok Evropa pokušava da pokrene vlastite rudnike (npr. Srbija, Njemačka, Portugal).
Najveći profite ostvaruju kompanije poput Albemarle, SQM, Tianqi Lithium i BYD, a u igru sve više ulaze i auto-giganti koji žele sigurnost snabdijevanja – Tesla, Volkswagen, Stellantis.
Kobalt i rijetke zemlje – ključ za visoku tehnologiju
Kobalt (dominantno iz DR Konga – preko 70%) i rijetke zemlje poput neodimijuma i disprozijuma (95% prerade – Kina) ključni su za magnete u vjetroturbinama, pametnim telefonima i vojnoj tehnologiji.
Problem? Visok rizik eksploatacije: kršenje ljudskih prava, dječji rad, ekološka devastacija.
Zato EU i SAD ubrzano diversifikuju lance snabdijevanja i ulažu milijarde u nove rudnike u Kanadi, Australiji i Africi.
Nafta i gas – još dugo nezaobilazni
Uprkos tranziciji, fosilna goriva ostaju stub energetske stabilnosti. Rat u Ukrajini je pokazao koliko je gas geopolitičko oružje – LNG tržište eksplodiralo je, a cijene dosegle rekordne nivoe.
Glavni proizvođači: SAD (najveći proizvođač i izvoznik LNG-a), Saudijska Arabija, Rusija, Katar.
Poljoprivreda pod pritiskom klime i geopolitike
Klimatske promjene, suše, poplave i rat u Ukrajini ugrozili su globalno snabdijevanje žitaricama, đubrivima i stočnom hranom. Potražnja za azotnim đubrivima raste, a cijene osciliraju zbog skokova cijene gasa.
Najviše pogađani sektori: sjever Afrike, Bliski istok, Indija, ali i Evropa, gdje je prehrambena sigurnost postala političko pitanje.
Ekološki izazovi i budućnost
Eksploatacija ovih sirovina često dolazi uz visoku ekološku i društvenu cijenu – od zagađenja voda i vazduha, preko krčenja šuma, do raseljavanja lokalnog stanovništva. Sve više ulagača i regulatori traže tzv. “održivo rudarenje” i ESG izvještavanje.
Sirovine kao nova geopolitika
U narednih 5–10 godina očekuje se eksplozivan rast potražnje za strateškim sirovinama – posebno litijumom, rijetkim zemljama i kobaltom – dok će klimatski poremećaji dodatno destabilizovati poljoprivredne tokove.
Veliki igrači koji kontrolišu lance snabdijevanja biće i geopolitički dobitnici. U igri su resursi, suverenitet i energetska bezbjednost.
Glavno pitanje za male zemlje sa bogatim resursima, uključujući region Balkana: hoće li same profitirati od svog bogatstva – ili biti samo sirovinska baza za druge?