Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica
Aerodromi Crne Gore

Konzorcijum ADP-TAV otkriva razloge povlačenja s tendera: Koncesioni ugovor za aerodrome prepun rizika i pravne nesigurnosti

Podijeli

Obavještavamo Vas da Grupa ADP Consortium neće podnijeti ponudu za koncesiju Aerodroma Crne Gore (ACG) i do ove odluke dovela je prije svega izmjena ključnih odredbi u finalnoj verziji Ugovora o koncesiji, a posebno u vezi sa jednokratnom koncesionom naknadom. Nova formulacija predviđa obavezu uplate značajnog i nepovratnog iznosa od strane budućeg SPV-a u roku od 30 dana od potpisivanja Ugovora o koncesiji čak i u slucaju da Ugovor ne stupi na snagu.

To piše u pismu koji je francusko-turski konzorcijum Aeroports de Paris – TAV uputio Tenderskoj komsiji za dodjelu koncesije za ACG, javljaju Vijesti.

Francusko-turski konzorcijum Aeroports de Paris – TAV je bio jedan od tri kvalifikovana ponuđača za zakup, a vladina komisija u nastavku procedure razmatrati dvije pristigle ponude južnokorejske kompanije “Incheon International Airport Corporation” i “Corporacion America Airports S. A.” iz Luksemburga.

“Ovim putem Vas zvanično obavještavamo o odluci Groupe ADP Consortium da ne učestvuje u postupku dodjele koncesije za ACG.Kao posvćen i dugogodišnji partner u razvoju crnogorske infrastrukture, pažljivo smo pratili ovaj projekat i značajno investirali u izradu ambiciozne, konkurentne i inovativne ponude. Cilj ovog dopisa jeste da Vas informišemo o razlozima koji su nas, uprkos ozbiljnoj namjeri i naporu, naveli da se uzdrzimo od podnošenja ponude u okviru predmetnog tendera. Groupe ADP Consortium pažljivo prati projekt ACG već više od sedam godina, s velikim interesom za doprinos dugoročnom razvoju avijacije u zemlji. Pristupili smo tenderskom postupku s ozbiljnom namjerom, te smo uložili značajno vrijeme i resurse u pripremu sveobuhvatne ponude. Prijedlog koji smo razvili i spremili za podnošenje predvidao je direktan ekonomski doprinos Crnoj Gori u iznosu većem od tri milijarde eura, kroz kombinaciju koncesijskih naknada, kapitalnih ulaganja i poreskih prihoda.

Ako postoji potreba, spremni smo da nadležnim organima, u skladu sa važećim zakonima i tenderskom regulativom, stavimo na raspolaganje cjelokupnu dokumentaciju koju smo izradili, uključujući arhitektonske, finansijske, komercijalne i tehničke studije. Planiramo da ove materijale, po završetku tendera, učinimo dostupnim i javnosti”, navodi se u pismu.

U pismu su navodi da posebnu zabrinutost izazivaju sljedeći aspekti: Jednokratna koncesiona naknada predstavlja nesrazmjeran finansijski rizik za potencijalne ishode koji nijesu pod kontrolom koncesionara – kao što su pribavljanje građevinskih dozvola iii odobrenja za procjenu uticaja na životnu sredinu – a koji ostaju u nadležnosti državnih, opštinskih organa iii drugih trećih strana.

“Ova odredba je uvedena u finalnoj fazi višegodišnjeg procesa, čime je ponudačima uskraćena mogućnost analize, komentara iii pregovora. Ova naknada je suvišna u kontekstu postojećeg mehanizma Sredstva obezbjedenja za zatvaranje, koji već štiti Koncedenta u slučaju neispunjavanja Prethodnih uslova. Time se investitor izlaže dvostrukoj sankciji, što smatramo nesrazmjernim i neopravdanim. lako je u Ugovoru o koncesiji i pratećim pojašnjenjima navedeno da bi izuzetno visoka finansijska sankcija bila primijenjena isključivo u slučaju krivice koja se moze pripisati SPV-u, uočavamo da aneksi Ugovora – posebno Aneks 1, 1. dio – Prethodni uslovi vezani za odgovornosti Projektnog SPV-a – kompletan teret odgovornosti prebacuju na SPV. Obaveza SPV-a da dokaze da je neispunjavanje uslova posljedica postupanja države iii trećih lica stvara pravnu neizvjesnost, složenost i izuzetno visok rizik”, navodi se u pismu.

Dalje piše da prvobitno predvideni “drugi krug komentara i primjedbi na Ugovor o koncesiji”, kako je bilo predviđeno tenderskom procedurom i predviđeno u tenderskoj dokumentaciji, jednostrano je i bez adekvatnog obrazloženja izostavljen iz procesa.

“Kao rezultat toga, investitorima su nametnute značajne izmjene u posljednjem trenutku bez mogućnosti davanja komentara iii vođenja pregovora, što je u direktnoj suprotnosti sa tenderskom dokumentacijom. Ovakav pristup, nažalost, negativno je uticao na naše viđenje transparentnosti i pravičnosti cjelokupnog postupka. U skladu sa našom pravnom analizom, ovakva struktura izaziva zabrinutost ne samo sa komercijalnog aspekta, već i u kontekstu zakonodavstva Crne Gore, konkretno: suprotna je pravnoj prirodi Jednokratne koncesione naknade kako je definisana Koncesionim aktom iz 2019. godine – koji je tretira isključivo kao avansnu uplatu na račun ukupne koncesione naknade, a ne kao naknadu, zadržavanje ove naknade bez izvršenja ugovornih obaveza moglo bi biti u suprotnosti sa principima restitucije, zabrane neosnovanog obogaćenja i zakonite primjene ugovornih kazni u skladu sa obligacionim pravom Crne Gore.Takode, može biti osporena na osnovu prekomjernosti, povrede načela dobre vjere i obaveze medusobne saradnje koje se nameću ugovornim stranama u okviru dugorocnih ugovora”, navodi se u pismu.

Konzorcijum ističe da sa žaljenjem napominje da je njihov zvanični zahtjev za produženje roka za podnošenje ponuda za jednu sedmicu odbijen.

“Uzevši u obzir da je riječ o projektu koji se razvija više od sedam godina, smatramo da je odbijanje čak i take ograničenog produženja tesko opravdati, te da ono otvara ozbiljna pitanja u pogledu transparentnosti čitavog postupka. Tokom cijelog procesa dosljedno smo ukazivali na naše zabrinutosti putem formalne komunikacije, te izričito zadržavamo sva svoja prava u tom pogledu. I dalje ostajemo zainteresovani da doprinesemo razvoju sektora avijacije u Crnoj Gori kroz buduće procese koji budu zasnovani na uravnotezenom okviru raspodjele rizika. Shodno navedenom, iskreno se nadamo da ce Crna Gora i njeni građani uskoro dobiti modernu, bezbjednu, udobnu i visokokvalitetnu mrežu aerodroma, koju dugo isčekuju i koju zaista zasluzuju – u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i principima Evropske unije”, zaključuje se u pismu.

AKO STE PROPUSTILI:

Dvoboj za crnogorske aerodrome: Ko su kompanije koje su predale ponude za vazdušne luke u Podgorici i Tivtu?