Američki milijarderi zaradili 365 milijardi u godini dana – prosječnom radniku bi za to trebalo 726.000 godina
Uprkos kratkotrajnom potresu na tržištu, deset najbogatijih Amerikanaca postalo je bogatije za 365 milijardi dolara u posljednjih godinu dana, pokazuje nova analiza organizacije Oxfam.
Ovaj zapanjujući rast bogatstva znači da su milijarderi u prosjeku zarađivali milijardu dolara dnevno.
Poređenja radi, prosječan američki radnik u 2023. godini zaradio je nešto više od 50.000 dolara. Oxfam je izračunao da bi 10 američkih radnika sa prosječnim primanjima morali da rade čak 726.000 godina da zarade isti iznos.
Ovi podaci dodatno naglašavaju duboku ekonomsku nejednakost u SAD-u, i dolaze u trenutku kada Republikanci u Kongresu raspravljaju o skupom zakonu koji bi, prema ocjeni nezavisnih stručnjaka, dodatno obogatio najbogatije, dok bi istovremeno skresao gotovo trilion dolara iz ključnih socijalnih programa.
„Bogatstvo milijardera poraslo je astronomskom brzinom, dok se obični ljudi bore da sastave kraj s krajem“, izjavila je Rebeka Ridel, viša savjetnica za ekonomsku i rasnu pravdu u Oxfam Amerika.
Ilon Mask sam zaradio 186 milijardi dolara
Oxfam je analizirao promjene bogatstva deset najbogatijih osoba sa Forbesove liste milijardera od kraja aprila 2024. do kraja aprila 2025.
Ilon Mask, najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor Tesle, zaslužan je za više od polovine ukupnog rasta – njegovo bogatstvo poraslo je za 186,1 milijardu dolara. Prethodne analize su ukazale da je Mask na putu da postane prvi svjetski trilioner, a njegova uloga u političkom usponu Donalda Trampa dodatno ga stavlja u centar pažnje.
Neto vrijednost Marka Zakerberga (Meta) i Roba Voltona (nasljednik Walmarta) porasla je za po 38,7 milijardi dolara. Voren Bafet je povećao bogatstvo za 34,8 milijardi, a Džim Volton za 36,5 milijardi dolara. Neki milijarderi, poput suosnivača Google-a Larija Pejdža i Sergeja Brina, zabilježili su pad bogatstva u ovom periodu.
Oxfam upozorava da bi novi republikanski zakon, prioritet Donalda Trampa, dodatno pogoršao nejednakost.
„Svjedočimo oblikovanju poreskog sistema koji će dovesti do pojave prvog trilionera“, kazala je Ridel.
Porez na bogatstvo – rješenje ili iluzija?
Progresivni političari zagovaraju uvođenje poreza na bogatstvo ultra-bogatih. Oxfam procjenjuje da bi porez od 3% na bogatstvo iznad milijardu dolara od samo deset najbogatijih Amerikanaca generisao 50 milijardi dolara – dovoljno da se obezbijedi godišnja pomoć u hrani za 22,5 miliona ljudi.
Ipak, sprovođenje takvog poreza bi bilo veoma zahtjevno, djelimično jer je teško precizno procijeniti neto vrijednost, a pojedini pravni stručnjaci dovode u pitanje ustavnost takve mjere.
Novi zakon – korist za bogate, rezovi za siromašne
U Kongresu se vodi rasprava o produženju ključnih odredbi Zakona o poreskim olakšicama iz 2017. godine, najvažnijeg poreskog zakona iz Trampovog prvog mandata. Novi nacrt zakona pod nazivom „Zakon o jednom, velikom, prelijepom zakonu“ predviđa trajno zadržavanje većine poreskih olakšica za pojedince i privremene olakšice na napojnice i prekovremeni rad.
Iako analiza Kongresne budžetske kancelarije (CBO) pokazuje da bi zakon u prosjeku povećao prihode domaćinstava, koristi ne bi bile ravnomjerno raspoređene. Domaćinstva u donjih 10% po prihodima bi do 2033. godine imala 4% manje sredstava, dok bi najbogatijih 10% imalo rast od 2% zahvaljujući smanjenim porezima.
Model sa Univerziteta Pensilvanija (Penn Wharton Budget Model) pokazuje da bi zakon povećao BDP za 0,5% u narednih 10 godina i 1,7% u narednih 30 godina, ali bi taj rast bio posljedica većih ušteda i rada – podstaknutog slabijim socijalnim davanjima.
Najveći dio koristi – čak 65% ukupne vrijednosti zakona – išao bi ka najbogatijih 10% stanovništva. Domaćinstva u donjih 20% bi, nasuprot tome, izgubila prosječno 1.035 dolara godišnje zbog rezova u Medicaid, bonove za hranu i druge promjene.
Kent Smeters sa Wharton škole biznisa rekao je za CNN da bi najbogatijih 10% kućanstava ostvarilo čak 3,1 trilion dolara poreskih olakšica u narednoj deceniji. Dodao je da najbogatiji već plaćaju oko 70% svih federalnih poreza.
Senatorka Elizabet Voren nazvala je zakon „poklonom“ za bogate:
„Donald Tramp i Republikanci u Kongresu pokušavaju progurati ogromne poreske ustupke za najbogatije – milijardere koji su svakim danom sve bogatiji. Njima ne treba još jedan poreski popust. Radnicima treba“, poručila je Voren.
Bijela kuća: Trampovi prioriteti obnavljaju prosperitet
Administracija Donalda Trampa tvrdi da bi novi zakon pomogao Amerikancima da ponovo napreduju, kao u njegovom prvom mandatu.
„Ekonomska nejednakost u SAD-u se zapravo smanjila prvi put u decenijama zahvaljujući agendi predsjednika Trumpa: poreskim olakšicama, deregulaciji, domaćoj energetskoj proizvodnji i carinama“, rekao je portparol Bijele kuće, Kuš Desai. „Zakon ‘Jedan, veliki, prelijepi’ učvršćuje ove uspješne politike kako bi ponovo donio prosperitet običnim ljudima.“
Rasprava dolazi u trenutku kada raste zabrinutost zbog američkog duga koji je dostigao 36 triliona dolara.
Agencija Moody’s je u petak snizila kreditni rejting SAD-a koji je bio savršen od 1917. godine, pozivajući se na ogroman rast duga u posljednjih deset godina i visoke iznose kamata.
Bijela kuća tvrdi da bi zakon pomogao u rješavanju problema duga kroz smanjenje potrošnje. Portparolka Karolin Levit navodi da zakon neće povećati deficit.
Međutim, Moody’s navodi da ne očekuje značajno smanjenje deficita ili obavezne potrošnje kao rezultat aktuelnih prijedloga.
Komitet za odgovoran federalni budžet upozorava da bi zakon u narednoj deceniji povećao nacionalni dug za dodatnih 3,3 triliona dolara, uključujući kamate. Ukupna brojka bi porasla na 5,2 triliona dolara ukoliko se privremene mjere produže.
Kongresna budžetska kancelarija izračunala je još viši iznos – 3,8 triliona dolara dodatnog zaduženja.
„Ovakvo kratkoročno zaduživanje moglo bi podstaći inflaciju i povećati kamatne stope“, navodi se u analizi Komiteta za odgovoran budžet.
