Botovi za trgovanje su sve napredniji: Šta se dešava kada vještačka inteligencija vara tržište?
Algoritmi se koriste u trgovanju već decenijama, ali najnoviji tehnološki napreci donose nove izazove za regulatore.
Zlonamjerne prakse u trgovanju nijesu nova pojava. Borba protiv insajderskog trgovanja i različitih oblika tržišne manipulacije traje decenijama. Međutim, u posljednjih nekoliko godina stručnjaci upozoravaju na nove prijetnje po finansijske sisteme. Razvoj vještačke inteligencije (AI) omogućio je da automatizovani trgovački botovi postanu pametniji – i što je ključno – samostalniji. Dok su osnovni algoritmi reagovali na unaprijed programirane komande, novi botovi mogu da uče iz iskustva, obrađuju ogromne količine informacija i donose autonomne odluke prilikom trgovanja.
Prema pojedinim akademicima, jedan od rizičnih scenarija uključuje međusobnu saradnju AI botova. Zamislite: stotine AI-navođenih profila na društvenim mrežama počinju da plasiraju narative o određenim kompanijama. Informacije koje dijele možda nijesu lažne, ali se ciljano pojačava njihov značaj. Kao rezultat, pravi korisnici reaguju, dodatno šireći poruku koju su botovi izabrali.
Kako tržište reaguje na vještački stvoren narativ, robo-savjetnik jednog investitora ostvaruje profit, jer je bio “usaglašen” sa botovima. Drugi investitori, koji nijesu imali tu “prednost”, gube novac zbog lošeg tajminga. Problem je u tome što čak ni sam investitor možda nije svjestan šeme. To znači da optužbe za manipulaciju tržištem možda nijesu efektivne – čak i kada nadležni vide da je neko profitirao zahvaljujući iskrivljenim okolnostima.
Društvene mreže mijenjaju dinamiku trgovanja
Alessio Azzutti, docent prava i tehnologije (FinTech) na Univerzitetu u Glazgovu, kaže za Euronews da je ovaj scenario još uvijek hipoteza – jer ne postoji dovoljno dokaza da se dešava u praksi. Ipak, navodi da slične, iako manje sofisticirane šeme već postoje, posebno na tržištima kripto-imovine i decentralizovanih finansija (DeFi).
„Zlonamjerni akteri mogu biti veoma aktivni na društvenim i messaging platformama poput Telegrama, gdje nagovaraju članove da investiraju u određene DeFi projekte ili kripto-imovinu, radi sopstvene koristi“, objašnjava Azzutti.
„Možemo posmatrati direktnu aktivnost ljudi, ali i onih koji koriste AI botove.“ Dodaje da ti botovi možda nijesu ni previše sofisticirani, ali imaju snagu da „zatrpaju chat-ove lažnim informacijama i zavedu male investitore“.
„Ako tinejdžer iz kućne kancelarije može manipulisati tržištem, postavlja se pitanje – gdje su granice kada u igru uđu ozbiljni igrači sa resursima u sofisticiranijim tržištima?“
Informacije se šire brže nego ikad
Način na koji se tržišne informacije danas šire – brzo, masovno i nekoordinisano – pogoduje novim oblicima trgovanja. Mali investitori sve češće slijede trendove umjesto analize, što destabilizuje tržište i otvara prostor za AI manipulaciju.
Dobro poznati slučaj GameStop-a je ilustrativan primjer „kolektivnog trgovanja“, kada su korisnici Reddit foruma masovno kupovali akcije te kompanije. Veliki hedž fondovi, koji su kladili na pad cijene, pretrpjeli su ogromne gubitke. Ipak, mnogi eksperti tvrde da to nije bio oblik dogovora – jer nije postojao formalni sporazum.
Portparol Evropske agencije za hartije od vrijednosti i tržišta (ESMA) izjavio je za Euronews da je „realna zabrinutost“ to što AI botovi mogu manipulisati tržištem i ostvariti profit, iako agencija trenutno „nema konkretne podatke ili statistiku da se to već dešava“.
„Ove prijetnje se dodatno pojačavaju zbog uloge društvenih mreža, koje brzo šire lažne ili zavaravajuće narative. Ključno pitanje postaje stepen ljudske kontrole nad ovim sistemima, jer tradicionalni mehanizmi nadzora mogu biti nedovoljni“, navodi ESMA i dodaje da „aktivno prate razvoj AI-ja“.
Može li regulativa da odgovori?
Jedan od najvećih izazova za regulatore je to što saradnja između AI botova nije lako uočljiva.
„Oni ne šalju mejlove, ne sastaju se – već vremenom uče najbolju strategiju, pa tradicionalne metode otkrivanja dogovora ne funkcionišu“, kaže Itay Goldstein, profesor finansija na Wharton School, Univerziteta u Pensilvaniji.
„Regulativa mora da se prilagodi i razvije nove metode“, tvrdi on, dodajući da trenutno ne postoji dovoljno pouzdanih podataka o tome kako trgovci koriste AI.
Filippo Annunziata, profesor finansijskog prava na Univerzitetu Bocconi, smatra da postojeći EU zakoni – kao što su Uredba o zloupotrebi tržišta (MAR) i Direktiva o tržištima finansijskih instrumenata II (MiFID II) – nijesu zastarjeli.
Međutim, dodaje da „nadzorna tijela moraju imati naprednije alate za identifikaciju potencijalnih manipulacija“. On predlaže i da se od programera AI alata zahtijeva da ugrađuju tzv. „circuit breakers“ – mehanizme koji automatski zaustavljaju AI prije nego dođe do manipulacije.
Pitanje odgovornosti je posebno problematično kod „black box“ trgovanja, gdje bot autonomno donosi odluke, bez jasnog uvida u način razmišljanja. Neki stručnjaci predlažu veću transparentnost AI sistema, kako bi regulatori mogli razumjeti logiku iza odluka.
Drugi smatraju da bi trebalo razviti novu pravnu regulativu o odgovornosti – tako da lica koja razvijaju ili primjenjuju AI mogu biti odgovorna za manipulacije, čak i ako nijesu imali namjeru da obmanu tržište.
„To vam je kao trka kornjače i zeca“, zaključuje Annunziata. „Regulatori su često kornjače, a manipulatori sa algoritmima su zečevi – i teško ih je sustići.“