Goldman Sachs: Cijena zlata može dostići 4.000 dolara

Decenijama je važilo pravilo – kada porastu kamatne stope u SAD-u, investitori prodaju zlato i prelaze na američke državne obveznice zbog viših prinosa.

Ali ta veza je pukla u februaru 2022, kada su zapadne zemlje zamrzle devizne rezerve Centralne banke Rusije, kao odgovor na invaziju Ukrajine. To je, kako kaže Lina Tomas, strateg za robne investicije u Goldman Sachs-u, bio “poziv za buđenje”: Ako aktiva poput američkih obveznica ili eura može biti zamrznuta voljom političara – onda više nije bezbjedna.

Goldman Sachs navodi da je Rusija pažljivo povukla zlatne rezerve iz inostranstva, anticipirajući ovakav scenario. Ali ovo nije samo ruski problem – zamrzavanje sredstava podriva globalni finansijski sistem, kaže Tomas u razgovoru za energetski investicioni konzorcijum Veriten, prenosi Forbes.

Usljed nepovjerenja u sposobnost SAD-a da kontroliše trilionske deficite, državne obveznice više nijesu ono što su nekad bile. Zato sve više centralnih banaka širom svijeta povećava zlatne rezerve.

Prije rata u Ukrajini, centralne banke kupovale su u prosjeku 17 tona zlata mjesečno. Nakon 2022. taj prosjek je porastao na 22 tone, a od početka ove godine – čak 94 tone mjesečno.

Kina, najveći svjetski proizvođač zlata koji ograničava izvoz, cilja da zlato čini 20% deviznih rezervi. Rusija, drugi proizvođač i vodeći izvoznik, koristi potražnju da plasira zlato putem zemalja kao što su Jermenija i Kazahstan.

Goldman Sachs procjenjuje da će talas kupovine centralnih banaka potrajati najmanje još dvije godine, što bi moglo pogurati cijenu unce zlata i do 4.000 dolara – oko 30% više u odnosu na trenutnu cijenu od oko 3.400 dolara.

Mnoge banke čuvaju zlato u Švajcarskoj zbog razvijene infrastrukture za skladištenje. Kako cijena raste, postaje ga jeftinije skladištiti – za isti novčani iznos potrebno je manje fizičkog zlata.

Hoće li se ovaj trend preokrenuti ako zavlada mir? Malo vjerovatno, kaže Tomas, koja je doktorirala na Harvardu istražujući dolar kao bezbjednu valutu. “Kad jednom pređete Rubikon, nema nazad”, objašnjava. Potrebne su decenije da investitori ponovo steknu povjerenje i smanje izloženost zlatu.

A zamjena za zlato? Bitcoin? Srebro? Nafta?

Daan Struven, jedan od šefova istraživanja roba u Goldman Sachs-u, kaže da analiza rizika i koristi i dalje favorizuje zlato. I bitcoin i zlato bilježe rast posljednjih godina, ali zbog ograničene ponude, zlato pruža veću sigurnost onima koji strahuju od inflacije izazvane štampanjem novca.

Bitcoin je volatilniji, osjetljiviji na padove i povezan s dionicama tehnoloških firmi. Ako tražite zaštitu od pada akcija, zlato je bolji izbor – ima manju korelaciju i manju volatilnost, zaključuje Struven.

Nove zlatne rezerve se teško otkrivaju – rudari svake godine u prosjeku povećaju količinu zlata u opticaju za samo 1%.

Nafta?

Što se tiče nafte, Goldman predviđa da će cijena američke sirove nafte WTI do sredine 2026. pasti na oko 50 dolara po barelu zbog rasta ponude i slabe potražnje.

Srebro?

Tomas navodi tri razloga zašto srebro nije dobar izbor: tamni, degradira, mnogo je jeftinije i fizički nepraktično – za transport istog novčanog iznosa potrebna je konvoj kamiona. Takođe, centralne banke ga ne drže – nije priznato kao rezervna aktiva ni od strane MMF-a.

Tržište zlata čini samo 0,5% vrijednosti tržišta akcija. Zato i mali pomaci u alokaciji kapitala imaju ogroman uticaj na cijenu.

Ako vam sve ovo i dalje ne djeluje uvjerljivo – uzmite “blue chip” akcije. Ipak, indeks S&P 500 izražen u gramima zlata, od 2022. pao je 30%, sa 83 na svega 58 grama.