Porto Montenegro
Ilustracija (Foto: Porto Montenegro)

Miran april: Turistička sezona u Crnoj Gori počela skromno, dominacija stranaca i primorja

Podijeli

U aprilu 2025. godine Crna Gora je u kolektivnom smještaju zabilježila 117.801 dolazak i 312.141 noćenje turista – iako u blagom porastu, sezona je počela skromno. Gotovo 87% noćenja ostvarili su stranci, a dominaciju bilježe primorska mjesta, predvođena Budvom i Herceg Novim.

Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku (Monstat), Crna Gora je u aprilu 2025. godine ostvarila 117.801 turistički dolazak i 312.141 noćenje u kolektivnom smještaju (hoteli, moteli, hosteli, turistička naselja, pansioni i dr.). Iako ovi brojevi označavaju ulazak u predsezonu, ukazuju i na visok udio stranih turista, koji su ostvarili čak 86,6% svih noćenja.

Najveći turistički promet i dalje se odvija na crnogorskom primorju – 84,3% noćenja realizovano je upravo u primorskim opštinama, dok je Podgorica kao glavni grad učestvovala sa 10,6%. Planinska područja i ostale destinacije i dalje imaju simbolične udjele, sa 1,9% i 3,2% noćenja.

Top destinacije:

  • Budva je apsolutni lider sa 140.121 noćenjem, što čini 44,9% ukupnog broja.
  • Slijedi Herceg Novi sa 59.112 noćenja (18,9%) i Podgorica sa 33.184 (10,6%).
  • Ulcinj, iako u padu u odnosu na ljetnje mjesece, ima značajnih 12.041 noćenja.

Turisti po zemljama:

Strani gosti iz Evrope dominiraju – čine 76,4% dolazaka i 78,4% noćenja. Najbrojniji su bili gosti iz:

  • Njemačke (11.592 dolazaka, 26.948 noćenja),
  • Ujedinjenog Kraljevstva (9.381 dolazak, ali čak 36.792 noćenja),
  • Francuske (8.583 dolazaka i 25.973 noćenja),
  • Srbije (10.108 dolazaka i 24.335 noćenja),
  • Izraela (7.588 dolazaka i 24.854 noćenja),
  • i Turske (6.788 dolazaka i 15.037 noćenja).

Zapažen je i porast turista iz Kine (7.020 dolazaka), koji su ostvarili 9.406 noćenja – što je nagovještaj povratka azijskog tržišta u Crnu Goru.

Domaći turisti i dalje marginalni

Domaći turisti ostvarili su svega 13,4% noćenja, što upućuje na slab interes lokalnog stanovništva za boravak u hotelskom smještaju, posebno izvan glavne sezone.

Može se zaključiti da je crnogorski turizam i dalje visoko sezonski orijentisan, s velikom zavisnošću od stranih tržišta i dominantnim fokusom na obalu. Iako brojke djeluju stabilno, izazov ostaje diverzifikacija ponude i ravnomjernija raspodjela turističkog prometa – kako u geografskom, tako i u sezonskom smislu.