Ultrabogati sve češće sele zlato u Singapur: Potraga za sigurnošću i fizičkim posjedom
Ultrabogati investitori sve više premještaju svoje zlatne rezerve u Singapur, vođeni rastućim osjećajem nelagode zbog globalnih ekonomskih i geopolitičkih previranja. Pored toga, sve češće biraju fizičko zlato umjesto papirnatih derivata, i to iz više praktičnih i sigurnosnih razloga.
„Ideja da se fizičko zlato smjesti u sigurnu jurisdikciju poput Singapura, kod partnera kojima se može vjerovati, postaje veliki trend“, izjavio je Gregor Gregersen, osnivač trezora The Reserve.
Singapur se izdvaja kao omiljena destinacija za pohranu plemenitih metala usred rastuće globalne nesigurnosti. U neposrednoj blizini aerodroma ovog grada-države nalazi se šestospratna zgrada presvučena oniksom, pod strogo kontrolisanim obezbjeđenjem, u kojoj su pohranjene zlatne i srebrne poluge u vrijednosti od oko 1,5 milijardi dolara.
Objekat poznat kao „The Reserve“ sadrži desetine privatnih trezora i ogromnu sigurnosnu komoru obloženu hiljadama sefova koji se prostiru u visinu od tri sprata.
Prema Gregersenu, od januara do aprila ove godine, broj narudžbi za pohranu zlata i srebra u ovom skladištu porastao je za čak 88% u odnosu na isti period prošle godine. Prodaja zlatnih i srebrnih poluga porasla je za 200% u istom periodu, pokazuju podaci kompanije.
Kako ističe Nicky Shiels iz kompanije MKS Pamp, Singapur je poznat kao „Ženeva Istoka“ zahvaljujući stabilnom političkom i ekonomskom ambijentu.
Bijeg u sigurnost
„Mnogi klijenti visoke neto vrijednosti analiziraju poreze, geopolitičke rizike i promjene u svijetu – i zato biraju sigurne lokacije poput Singapura“, objašnjava Gregersen i dodaje da 90% novih klijenata dolazi iz inostranstva.
Cijena zlata u posljednjim mjesecima bilježi istorijske rekorde, djelimično zahvaljujući statusu sigurnog utočišta u vremenu nestabilnosti izazvane trgovinskim tenzijama SAD-a i Kine, kao i velikim rasprodajama američke imovine u aprilu.
Iako se cijena zlata blago stabilizovala usljed smanjenja napetosti, neki analitičari prognoziraju da bi do kraja 2026. mogla dostići i 5.000 dolara po unci. Trenutno se spot cijena zlata kreće oko 3.346,32 dolara – veoma blizu istorijskog maksimuma.
Zašto fizičko zlato?
Gregersen objašnjava da se sve veći broj bogatih investitora odlučuje za fizičke poluge umjesto papirnog zlata jer žele da smanje izloženost rizicima druge ugovorne strane i političkim turbulencijama. Iako fizičko zlato ne eliminiše sve tržišne rizike, ono štiti od scenarija u kojima propast banke može dovesti do gubitka sredstava.
Kao primjer navodi se kolaps Silicijske doline banke 2023. godine, koji je naveo mnoge investitore da pređu sa papirnih na fizičke zlatne rezerve. Umjesto da imaju udjele u zajedničkom fondu ili račun koji zavisi od bankarskog sistema, mnogi sada žele direktno vlasništvo.
Nepovjerenje prema bankama
John Reade, glavni tržišni strateg Svjetskog savjeta za zlato, naglašava da mnogi vlasnici fizičkog zlata sve češće izbjegavaju banke – čak i kada su u pitanju alocirani računi. Više im odgovara da imovinu čuvaju nezavisni, nebankarski entiteti.
Isto potvrđuje i Jeremy Savory, osnivač kompanije Millionaire Migrant iz Dubaija, koja pruža savjetodavne usluge bogatim pojedincima: „Ako ste u zemlji poput Libana, Egipta ili Alžira, gdje nemate povjerenja u banke, onda ne želite da vam zlato stoji u banci.“
Zato njegovi klijenti – među kojima su brojni ultrabogati pojedinci – sele zlato u trezore u Švajcarskoj, Singapuru i Dubaiju.
Međutim, zlato u fizičkom obliku manje je atraktivno za kratkoročne ulagače jer su troškovi kupovine i transporta veći od papirnog zlata, podsjeća Reade. Ipak, za one koji traže stabilnost i sigurnost, čini se da je upravo fizičko zlato – zakopano u srcu sigurnih jurisdikcija – nova valuta povjerenja.
