Fed predviđa stagflaciju
Zvaničnici američkih Federalnih rezervi izrazili su zabrinutost na sastanku početkom ovog mjeseca da bi veliko povećanje carina moglo dodatno podići cijene i izazvati novi talas inflacije.
Kako pokazuju zapisnici sa sastanka održanog 6. i 7. maja, kreatori monetarne politike su se u velikoj mjeri složili da pojačana ekonomska neizvjesnost i rastući rizici od istovremenog rasta nezaposlenosti i inflacije opravdavaju zadržavanje politike čekanja i opreza.
„Učesnici su se složili da je neizvjesnost u pogledu ekonomskih izgleda dodatno porasla, što čini prikladnim oprezan pristup dok se ne razjasne ukupni efekti brojnih promjena u državnim politikama“, navedeno je u zapisniku.
Iz zapisnika se jasno iščitava da Fed nije ni blizu snižavanja kamatnih stopa. Umjesto toga, sastanak je istakao strahove od mogućeg scenarija stagflacije – stanja u kojem privredna aktivnost usporava dok cijene nastavljaju da rastu.
U periodu između prethodnog sastanka u martu i majskog okupljanja, predsjednik Donald Tramp je uveo nova carinska opterećenja na većinu trgovinskih partnera SAD-a, iako je kasnije suspendovao neke od najagresivnijih mjera. Zapisnik objavljen u srijedu predstavlja pisani pregled kako su zvaničnici Fed-a reagovali na te prve poteze.
Očekivanja da će Fed smanjiti kamatne stope na narednom sastanku sredinom juna su opala nakon što je predsjednik Fed-a Džerom Pauel na konferenciji za novinare izjavio da su troškovi čekanja na više podataka o ekonomiji „prilično niski“. I u narednim javnim istupima, zvaničnici Fed-a su podržali taj stav, naglašavajući da je prag za snižavanje kamata i dalje veoma visok.
Od posljednjeg sastanka, Tramp je pristao da smanji carine na kinesku robu sa 145% na 30%. Ovo privremeno primirje sa Pekingom umirilo je investitore zabrinute zbog mogućeg naglog usporavanja američke ekonomije i pritiska da Fed mora intervenisati kako bi zaštitio tržište rada.
Investitori na tržištima kamatnih derivata očekuju da će Fed zadržati stope nepromijenjene tokom ljeta.
Fed je prošle godine snizio svoju referentnu kamatnu stopu za jedan procentni poen, na oko 4,3%, nakon što je inflacija opala, a nezaposlenost lagano porasla. Podsjetimo, centralna banka je 2022. i 2023. podigla kamate na najviši nivo u posljednje dvije decenije, kako bi obuzdala rast cijena.
Prošlog mjeseca Tramp je odustao od implicitne prijetnje da će smijeniti Pauela, ali je nastavio da ga javno kritikuje i poziva na smanjenje kamata.
Zbog najava vezanih za trgovinsku politiku, ekonomisti Fed-a revidirali su naniže svoje prognoze privrednog rasta za ovu i narednu godinu u poređenju sa martovskom procjenom. Kao posljedica toga, predviđeno je da će tržište rada „značajno oslabiti“ u ostatku godine, uz rast nezaposlenosti koja bi ostala povišena sve do 2027.
Carine bi, kako se navodi u zapisniku, trebalo da „značajno povećaju inflaciju ove godine, dok bi u 2026. njihov efekat bio manji“. Čak i nakon ozbiljne revizije inflatornih očekivanja za 2025, zvaničnici smatraju da bi u slučaju greške, ona išla u pravcu još više inflacije 2026. ili 2027.
U zapisniku se posebno ističe zabrinutost zbog rizika rasta inflacije. Skoro svi učesnici su upozorili da bi inflacija mogla biti tvrdokornija nego što se trenutno procjenjuje.
Mnogi zvaničnici su naveli da prema izjavama iz biznis sektora i rezultatima anketa, kompanije planiraju da djelimično ili potpuno prenesu povećane carinske troškove na potrošače. Neki su izrazili zabrinutost da bi carine na međuproizvode poput čelika ili aluminijuma mogle dodatno pogurati cijene naviše.
Pojedini kreatori politike upozorili su i da bi firme koje nisu direktno pogođene carinama mogle oportunistički povećati cijene ukoliko to učine njihovi konkurenti.
Takve pojave mogle bi uznemiriti zvaničnike Fed-a, jer je američka ekonomija već prošla kroz ozbiljan period visoke inflacije. Mnogi ekonomisti vjeruju da očekivanja potrošača i firmi o budućoj inflaciji imaju presudnu ulogu u tome koliko cijene zapravo rastu.
Neki zvaničnici su ipak ukazali na faktore koji bi mogli ublažiti inflatorne pritiske, uključujući otpornost domaćinstava na veće cijene, slabljenje ekonomije ili eventualno smanjenje carina u slučaju uspješnih pregovora sa trgovinskim partnerima.
