Zakon o stalnim sezoncima na klimavim nogama: Poslodavci negoduju, Ministarstvo ostaje pri svom

Zakon o stalnom sezoncu trenutno ne odgovara potrebama privrede jer je fokusiran na građane Crne Gore, a veliki broj sezonaca čine strani državljani. Nije održiva odredba po kojoj stalni sezonac nakon osam mjeseci rada dobija ugovor na neodređeno vrijeme. Država bi trebalo da plaća pola novca za doprinose za osiguranje u produženom trajanju. Kazne nijesu usklađene sa Zakonom o radu…

To su neke od ključnih primjedbi i mišljenja koje su udruženja poslodavaca, investitora i sindikati, dali na Nacrt zakona o stalnom sezoncu, od kojih je većina odbijena. Javna rasprava o ovom zakonu završena je 20. aprila, a za njeno sprovođene je nadležno Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Cilj ovog zakona je da se smanji nezaposlenost i reguliše manjak radne snage tokom turističke sezone, tako što će uvesti kategoriju stalnog sezonskog radnika. Stalnim sezoncima će (osim penzionerima) po završetku sezone Zavod, plaćati naknadu od oko 190 eura koju će primati do naredne sezone, a u periodu van sezone poslodavac će im plaćati poreze i doprinose na penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).

Korekcije tek po primjeni

Iz Privredne komore (PKCG) su naglasili da Nacrt zakona u ovoj formi ne odgovara realnim potrebama privrede jer veliki broj sezonaca čine strani državljani, ali i da ne utiče na glavni hroničan nedostatak radne snage i oslanjanje na strance.

“Fokus je stavljen na administrativnu kontrolu, evidenciju domaće nezaposlenosti i očuvanje domicilnog kadra. Zakon ne uključuje strane državljane u sistem prava i olakšica, pojedine odredbe su u kontradikciji sa Zakonom o radu, administrativne procedure nijesu pojednostavljene, ne rješava osnovne potrebe već potencijalno otvara prostor za sporove. Jedini podsticaj za poslodavca je kontinuitet u radnoj snazi”, kazali su iz PKCG i dodali da privreda nije motivisana da koristi ove mjere, ako je trošak veći nego kod klasičnog ugovora na određeno.

Iz Ministarstva su naglasili da zakon nije namijenjen samo građanima Crne Gore, već svima koji mogu biti korisnici Zavoda, odnosno i one sa stalnim boravkom, koji imaju dozvolu za privremeni boravak i druge. Tvrde da novi zakon treba gledati pozitivno i sačekati primjenu, pa nakon nje uraditi izmjene i dopune.

Iz PKCG su predložili da se najmanji period zaposlenja stalnog sezonca snizi na četiri umjesto šest mjeseci, dijelom i jer ograničenje od najmanje pola godine ne ide uz redovne studente. Zato su za studente zatražili da se njihovi ugovori mogu zaključiti na manje od pola godine ali ne kraće od tri mjeseca, ali i da za upošljavanje penzionera privatnici budu oslobođeni plaćanja doprinosa za PIO, a pitali su i šta se dešava sa onima 15 i 19 godina starosti, koji nisu studenti niti na evidenciji Zavoda…

“Predlog trajanja ugovora o radu za studente se ne prihvata, iz razloga diskriminacije u odnosu na ostale zaposlene stalne sezonce i trajanja njihovog ugovora i primanja novčane pomoći preko Zavoda i PIO. Koncept sezonskog zapošljavanja koji je propisan Zakonom o radu ostao je nepromijenjen, te u tom slučaju poslodavci mogu koristiti iste mehanizme kao do sada, i kada su u pitanju zapošljavanje mlađih od 18 godina, tako i pitanje zapošljavanja stranaca”, naveli su iz Ministarstva rada i dodali da se penzionerima ne može isplaćivati novčana pomoć i PIO u produženom trajanju, te da je cilj da se oni sposobni za rad uključe na tržište rada.

Iz PKCG su kazali da je neodrživa odredba zakona, po kojoj stalni sezonac zaposlen na duže od osam mjeseci automatski dobija ugovor na neodređeno vrijeme, jer to nije fer prema ostalima koji to stiču nakon dvije godine rada. Ministarstvo sugestiju nije prihvatilo, već su naveli da ugovor za stalne sezonce ne može biti duži od osam mjeseci i da se stalno zaposlenje dobija jedino u slučaju zloupotrebe poslodavca, odnosno ako od radnika traži da radi duže od tog perioda.

O trošku kasnije

Iz PKCG su naveli da im nije jasno ni ko plaća poreze Zavod, radnik ili poslodavac, ni kakav je status obaveza ako sezonac radi u drugoj kompaniji, jer može doći do duplog oporezivanja. Iz Ministarstva su kazali da su ta pitanja uređena poreskim odredbama. Iz PKCG su naveli da ni kazne nisu usklađene sa onima iz Zakona o radu za iste ili slične prekršaje, a iz Ministarstva odgovorili da će se konsultovati sa Ministarstvom pravde i kaznenim normama.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) su naglasili da treba uvrstiti mjeru da poslodavac umanji platu, za iznos uplaćenih doprinosa u produženom trajanju, kao garanciju ako radnik napusti radno mjesto prije isteka ugovora. Iz Ministarstva rada su to odbili jer bi kako tvrde, to vodilo ka zloupotebama. UPCG je tražio i da Zavod plaća pola novca za uplatu doprinosa za osiguranje u produženom trajanju, odnosno da država učestvuje u uplati doprinosa kako bi zakon bio afirmativan za poslodavce i više primjenjiv.

Iz Ministarstva su odbili ovaj predlog uz obrazloženje da će se finansijski uticaj mjeriti nakon isteka određenog vremenskog perioda primjene ovog zakona.

Unija slobodnih sindikata je predložila da se u članu 13 riječi “radno angažuje kod drugog po osnovu ugovora”, zamijene sa “zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca”. Iz Ministarstva ovo nisu prihvatili, već su kazali da bi stalni sezonac u slučaju drugog zaposlenja izgubio pravo na novčanu pomoć i status zbog dvostrukog oporezivanja, pa mu je za vrijeme trajanja PIO u produženom trajanju i isplate Zavoda, dozvoljeno da se zaposli putem drugog ugovora koji ne predstavlja radni odnos.

Savjet stranih investitora je zatražio da se u poslove uvrsti i proizvodnja, distribucija i snabdijevanje naftom, ugljem i gasom zbog većeg obima posla tokom ljeta, ali su iz Ministarstva to odbili.

Sezonci i u parkovima

Među sugestijama koje je Ministarstvo rada usvojilo je i ona Privredne komore, kojom su tražili da se u poslove stalnih sezonaca uvrsti i djelatnost botaničkih i zooloških vrtova, kao i nacionalnih parkova.

To su zatražili jer kako kažu, rad je ovih kompanija uslovljen vremenskim uslovima pa mogu da rade više od osam mjeseci godišnje, dok u ostalom dijelu godine ne pružaju usluge posjetiocima.

Ministarstvo je dalo zeleno svjetlo i na predlog Unije poslodavaca, kojim su tražili preciziranje odredbe o broju ugovora, kako ne bi bilo problema u tumačenju zakona i problema u primjeni u poljoprivredi i građevinarstvu, kojima obim i intenzitet posła zavisi od vremena. Ministarstvo je naglasilo da se zbog veće preciznosti, može zaključiti jedan ili više ugovora ali da trajanje treba da bude u kontinuitetu.