ECB smanjio kamatne stope na 2%: Inflacija slabi, euro jača, ali ekonomski rast i dalje skroman

Evropska centralna banka (ECB) snizila je u četvrtak ključnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i smanjila očekivanja inflacije, usljed jačanja eura i nižih troškova energije.

Ovom odlukom, depozitna stopa je snižena na 2%, nakon što je sredinom 2023. dostigla vrhunac od 4%. Tržišni učesnici su već očekivali ovakav potez, pri čemu su podaci LSEG-a pokazivali gotovo 99% vjerovatnoće da će doći do sniženja.

„Odluka o smanjenju depozitne stope – kojom Upravni savjet usmjerava monetarnu politiku – zasniva se na ažuriranoj procjeni inflacije, dinamici temeljne inflacije i snazi transmisije monetarne politike“, saopšteno je iz ECB-a.

Predsjednica ECB-a, Kristina Lagard, potvrdila je da jedan član Upravnog savjeta nije podržao ovu odluku.

Akcije na panevropskom indeksu Stoxx 600 kratko su zadržale stabilnost nakon objave, a potom pale za oko 0,2%, dok je euro ojačao 0,6% u odnosu na dolar.

Revidirana ekonomska očekivanja

Inflacija u eurozoni pala je ispod ciljanih 2% u maju, iznosivši 1,9% prema preliminarnim podacima objavljenim početkom sedmice.

ECB je takođe objavila nove ekonomske projekcije, navodeći da sada očekuje prosječnu inflaciju od 2% u 2025, što je niže u odnosu na martovsko predviđanje od 2,3%.

„Snižena očekivanja za 2025. i 2026. godinu – za po 0,3 procentna poena – uglavnom su rezultat nižih cijena energije i jačeg eura“, saopštila je banka.

S druge strane, temeljna inflacija za 2024. revidirana je naviše – sa 2,2% na 2,4%.

Lagard je ipak upozorila da je „inflaciona perspektiva eurozone neizvjesnija nego inače“.

Iako su kamate spuštene, privredni rast ostaje slab. Najnovije procjene pokazuju da je eurozona u prvom kvartalu 2025. zabilježila rast od svega 0,3%.

Lagard je za CNBC izjavila da taj rast „daje zamajac ekonomiji i podržava pozitivna očekivanja za 2025“, dodajući da nije isključeno da će brojka biti revidirana naviše.

Uprkos tome, poručila je da bi bilo „preoptimistično tvrditi da je ECB potpuno samouvjerena“, iako se, nakon smanjenja kamatne stope, nalazi „u dobroj poziciji“.

Prognoza rasta za 2025. ostaje nepromijenjena – 0,9%, jer se bolji rezultati iz prvog tromjesečja preklapaju sa slabijim izgledima za ostatak godine.

ECB je ocijenila da će „neizvjesnost u vezi s trgovinskim politikama negativno uticati na investicije i izvoz, dok će državni izdaci za odbranu i infrastrukturu sve više podržavati rast srednjoročno“.

Rizici iz trgovinskih tenzija

Odluka ECB-a dolazi u osjetljivom trenutku za ekonomiju eurozone, koja se suočava sa geopolitičkom neizvjesnošću i promjenama u trgovinskim politikama.

Politika tarifa američkog predsjednika Donalda Trampa glavni je izvor zabrinutosti, jer se očekuje da će usporiti globalni rast. Posebno bi sektorske tarife mogle pogoditi evropske industrije poput čelika i automobilske proizvodnje.

Uticaj tarifa na inflaciju ostaje nejasan i zavisiće od eventualnog odgovora Evropske unije. Iako su kontramjere trenutno na čekanju, lideri EU su poručili da su spremni da ih primijene ako bude potrebno. Istovremeno, planovi za povećanje vojnih izdataka širom Evrope mogli bi dodatno uticati na ekonomske tokove.

Neizvjesna budućnost kamatne politike

ECB nije dala jasne naznake o budućem pravcu kamatne politike, što je podijelilo analitičare.

„Iako je današnja odluka o sniženju bila očekivana, ne bih računala na novo smanjenje već narednog mjeseca“, ocijenila je Irena Lauro, ekonomistkinja za eurozonu iz kompanije Schroders. Kako zasad nema znakova da tarife urušavaju ekonomiju, realnije je očekivati pauzu u ciklusu smanjenja kamata, dodala je ona.

„Pošto su stope sada na sredini neutralnog raspona, prag za nova smanjenja je podignut. ECB može sebi da priušti prelazak sa hitnosti na strpljenje“, poručila je Lauro.

Drugi analitičari smatraju da bi kamate ipak trebalo dodatno snižavati.

„Inflatorni pritisci brzo popuštaju, a izazovi za rast rastu. ECB potcjenjuje rizik da inflacija padne ispod cilja“, rekla je Nataša Mej, analitičarka JP Morgan Asset Management.

Prema njenim riječima, trgovinske tenzije mogu više uticati na smanjenje inflacije nego na rast cijena u srednjem roku.

„Dok neki članovi ECB-a zagovaraju pauzu u julu, potreba za dodatnim smanjenjem kamata je, po meni, kristalno jasna“, zaključila je Mej.