Digitalni euro mogao bi banke koštati i do 30 milijardi: Skepsa, troškovi i rizici prijete planu ECB-a
Uvođenje digitalnog eura moglo bi koštati znatno više nego što se prvobitno procjenjivalo – prema najnovijoj studiji revizorsko-konsultantske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC), troškovi za evropske banke mogli bi dostići i do 30 milijardi eura.
Analizu je PwC sproveo po nalogu Asocijacija evropskog kreditnog sektora (ECSAs), a pokazala je da bi za samo 19 analiziranih monetarnih institucija troškovi prilagođavanja iznosili više od dvije milijarde eura. Ako se ovi podaci projektuju na cijelu eurozonu, ukupni troškovi bi, zavisno od scenarija, varirali između 18 i 30 milijardi eura.
Najveći dio ulaganja bio bi potreban za prilagođavanje mobilnih bankarskih aplikacija, online platformi za elektronsko bankarstvo, fizičkih platnih kartica i POS terminala, kao i za redizajn i nadogradnju bankomata – gdje se procjenjuje da bi prosječan trošak po banci iznosio oko devet miliona eura.
Uz finansijske troškove, studija upozorava da bi digitalni euro angažovao i gotovo polovinu trenutno dostupnih IT stručnjaka u sektoru, što bi moglo zakočiti razvoj inovacija u oblasti elektronskog plaćanja.
Evropska centralna banka već godinama razvija koncept digitalnog eura – elektronske verzije novčanica i kovanica, koja bi bila prihvaćena u svim članicama eurozone. Danas su građani u 13 od 20 članica eurozone, kada je riječ o elektronskom plaćanju, primarno oslonjeni na kartice koje izdaju strane privatne kompanije.
Digitalni euro treba da bude odgovor na dominaciju američkih giganata poput PayPala, Mastercarda i Vise, te da ojača stratešku autonomiju Evropske unije u oblasti platnog prometa. Plaćanje bi bilo moguće putem e-novčanika – u prodavnici, na internetu, preko mobilnog telefona ili kartice, online i offline. ECB garantuje da lični podaci korisnika neće biti nadzirani prilikom transakcija.
Ipak, unutar bankarskog sektora vlada značajna doza skepse. Mediji prenose da se institucije plaše mogućnosti da bi građani, u slučaju krize, masovno povukli depozite iz poslovnih banaka i prebacili ih u digitalni euro – čime bi se direktno ugrozila likvidnost bankarskog sistema. Zbog toga se razmatra mogućnost uvođenja limita na iznose koje bi građani mogli držati u digitalnoj valuti.
Projekat je još u fazi pripreme, koja je počela u novembru 2023. godine. Odluka o njegovom eventualnom uvođenju mogla bi biti donesena najranije 2026. godine, kada Savjet guvernera ECB razmotri sve aspekte i potencijalne rizike.
