Građani bankama duguju rekordnih 2,23 miliona eura: Dug za godinu porastao 19%, dominiraju gotovinski i stambeni krediti

Ukupan dug fizičkih lica po osnovu kredita, lizinga, kartica i dozvoljenog minusa iznosio je 2,23 milijarde eura na kraju marta 2025. godine, što je za 361 milion eura ili 19 odsto više u odnosu na mart prethodne godine, pokazuju podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) dostavljenim portalu Investitor.

Ukoliko se ova suma raspodijeli na oko 490.000 punoljetnih građana, koliko ih prema Monstatu ima u zemlji, dolazi se do podatka da prosječan dug po stanovniku iznosi oko 4.500 eura.

Koliko se brzo građani zadužuju pokazuje podatak da je prije samo tri godine, 2022, dug po kreditima bio 1,55 milijardi eura, 680 miliona ili 44 odsto manje nego 2025.

Najveći dio duga otpada na gotovinske (nenamjenske) kredite, koji čine 43% ukupnog portfolija, odnosno 942,6 miliona eura. Slijede stambeni krediti sa 33% udjela, ukupne vrijednosti 734,7 miliona eura. Krediti za automobile i kreditne kartice imaju skroman udio od po 1%.

Struktura kredita (mart 2025):

• Gotovinski: 942,6 miliona € (43%)
• Stambeni: 734,7 miliona € (33%)
• Auto krediti: 26,4 miliona € (1%)
• Kreditne kartice: 21,2 miliona € (1%)

CBCG ističe da građani i dalje najviše uzimaju gotovinske i stambene kredite, ali se u posljednje tri godine posebno ističe brži rast stambenih zajmova, što ukazuje na intenzivniji fokus na rješavanje stambenog pitanja.

Kamatne stope u padu, građani sve više biraju fiksne rate

Jedan od ključnih faktora koji je pratio rast kreditne aktivnosti jeste pad efektivnih kamatnih stopa. Naime, CBCG je sredinom 2024. pokrenula inicijativu koju su sve banke prihvatile – snižavanje kamata na najtraženije kredite.

U martu 2025. godine, prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite fizičkih lica pala je na 6,98%, dok je prosjek za cijeli prvi kvartal još niži – 6,96%, što je najniža stopa od kada se podaci prate.

Takođe, sve je manje kredita sa varijabilnom kamatom. U martu 2023. godine 21,39% kredita imalo je promjenljivu kamatu, da bi taj udio u martu 2025. pao na svega 7,78%, što znatno smanjuje izloženost građana riziku od promjena na tržištu.

Iz odgovora CBCG može se zaključiti da zaduženost građana raste brže nego ikad, ali se kreditna ponuda prilagođava kroz niže kamate i veću zastupljenost dugoročnih kredita sa fiksnim ratama.

Iako građani sve češće rješavaju stambeno pitanje putem kredita, potrošnja putem gotovinskih zajmova ostaje najzastupljenija.