Kreditni uslovi blaži, dug pod kontrolom: CBCG uvodi nova pravila i jača zaštitu potrošača
Banke u Crnoj Gori nastavile su sa ublažavanjem kreditnih standarda, i to za stanovništvo i za privredu, potvrđeno je iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).
“Prema rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, koju Centralna banka sprovodi od 2018. godine, banke su ocijenile da je u poslednjem kvartalu 2024. godine došlo do ublažavanja kreditnih standarda i za sektor privrede i za sektor stanovništva. Glavni faktori koji su doprinijeli ovom ublažavanju su povećana konkurencija u bankarskom sektoru, smanjenje troškova izvora sredstava, povoljnija opšta ekonomska situacija, veća spremnost banaka na preuzimanje rizika, smanjena nenaplativost potraživanja i niži rizik zahtijevanog kolaterala”, kazao je Direktor Sektora za kontrolu CBCG Milan Remiković za portal Investitor.
On očekuje da se ovaj trend ublažavanja uslova kreditiranja nastavi i u narednim kvartalima. To je, kaže, u skladu sa kretanjima na tržištu, ali i sa odgovornim pristupom banaka u procjeni kreditne sposobnosti klijenata.
Upravo taj odgovorni pristup doprinio je činjenici da je nivo problematičnih kredita građana u Crnoj Gori danas na istorijski najnižem nivou.
- Vezana vijest: Građani bankama duguju rekordnih 2,23 miliona eura: Dug za godinu porastao 19%, dominiraju gotovinski i stambeni krediti
Pad NPL-ova
Na kraju marta 2025. godine, nekvalitetni krediti fizičkih lica (NPL) iznosili su 47,8 miliona eura, što čini svega 2,25 odsto ukupnih kredita odobrenih ovom sektoru. Za poređenje, ta stopa je krajem 2022. godine iznosila 3,96 odsto, dok je krajem 2023. pala na 3,38 odsto. Riječ je o kontinuiranom padu koji ukazuje na stabilnost bankarskog sistema i poboljšanje u upravljanju kreditnim rizikom.
Istovremeno, Centralna banka priprema i novu regulativu koja bi dodatno unaprijedila zaštitu potrošača. Novi Zakon o potrošačkim kreditima stupio je na snagu u februaru ove godine, dok se njegova primjena očekuje od kraja novembra. CBCG će do tada usvojiti podzakonske akte kojima će se precizirati pravila u pogledu maksimalne efektivne kamatne stope, ukidanja naknada za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita, kao i mehanizama za zaštitu korisnika kredita u slučaju finansijskih poteškoća. Posebno je značajno što će zakon obavezati banke da, prije pokretanja postupka prinudne naplate, pokušaju da sa klijentom postignu dogovor o reorganizaciji duga.
Kada je riječ o finansijskoj pismenosti, CBCG podsjeća na rezultate istraživanja sprovedenog prošle godine, koji pokazuju da građani u velikoj mjeri razumiju osnovne pojmove poput kredita, kamata i inflacije. Međutim, znanje drastično opada kada se radi o kompleksnijim temama – složenu kamatu razumije samo trećina ispitanika, dok razliku između rate i anuiteta poznaje manje od 20 odsto. Upravo zbog toga Centralna banka od 2023. godine sprovodi Program razvoja finansijske edukacije, koji obuhvata širok spektar aktivnosti – od školskih programa, preko online kurseva i podkasta, do mobilne aplikacije mCBCG, koja omogućava jednostavno poređenje bankarskih usluga.
Posebno se ističu projekti poput “Robotike za najmlađe”, koji kombinuju osnovna finansijska znanja sa učenjem programiranja, kao i dugogodišnje kampanje “Nedjelja štednje” i “Svjetska nedjelja novca” koje se realizuju kroz predavanja i radionice širom zemlje.
U vezi sa nivoom zaduženosti građana, iz CBCG poručuju da postoji rast ukupnog duga i broja zaduženih, ali da to ne znači i automatski povećan rizik prezaduženosti. Od 2021. godine do danas, broj zaduženih građana porastao je za sedam odsto, a nominalni dug za oko 40 odsto. Ipak, prosječne neto zarade u istom periodu porasle su za čak 65 odsto, što znači da je prosječna zaduženost i dalje u granicama održivog. U prilog tome govori i podatak da je prosječni dug po klijentu porastao za 35 odsto, što je sporiji tempo od rasta zarada.
CBCG ističe da finansijske institucije pri odobravanju kredita obavezno procjenjuju kreditnu sposobnost klijenata i primjenjuju pravilo da mjesečna rata ne prelazi određeni procenat primanja. Ovi limiti se razlikuju od banke do banke, ali služe kao alat za sprječavanje prezaduženosti.
Na kraju, Centralna banka preporučuje građanima da nastave da se informišu o finansijskim proizvodima i da pažljivo upravljaju ličnim budžetom, posebno u kontekstu sve većih izazova digitalizacije. Bankama se, s druge strane, preporučuje da nastave sa kreditiranjem, uz pažljivo upravljanje portfoliom i dodatno smanjenje loših kredita.
Kako poručuje Remiković, odgovorno kreditiranje i unapređenje finansijske pismenosti ostaju ključni stubovi stabilnog finansijskog sistema Crne Gore.
AKO STE PROPUSTILI:
