Zlato je premašilo euro kao druga najveća globalna rezervna imovina
Zlato je prestiglo euro i postalo druga najznačajnija rezervna imovina koju drže centralne banke, odmah iza američkog dolara, pokazuje najnoviji izvještaj Evropske centralne banke (ECB). Povećana potražnja država za zlatom mogla bi značajno uticati na globalnu ponudu ovog plemenitog metala u godinama koje dolaze.
U analizi pod nazivom “Potražnja za zlatom: uloga zvaničnog sektora i geopolitike”, ekonomista ECB-a Maurizio Michael Habib sa saradnicima navodi da su zlatne rezerve centralnih banaka u 2024. godini dostigle 20% udjela u ukupnim rezervama, dok je udio eura pao na 16%. Ovi nivoi nijesu viđeni još od vremena zlatnog standarda.
„Realna cijena zlata, prilagođena za inflaciju, u 2024. godini premašila je vrhunac zabilježen tokom naftne krize 1979.“, navodi se u izvještaju. „Zlatne rezerve centralnih banaka sada su na nivou iz ere Bretton Woodsa, iako čine manji dio ukupne ponude zlata.“
Takođe, u 2024. godini potražnja centralnih banaka činila je više od 20% globalne potražnje za zlatom – dvostruko više u odnosu na prosjek iz 2010-ih. Rastući trend je posebno pojačan nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Ipak, zlato se i dalje u najvećoj mjeri koristi za izradu nakita i kao investicioni instrument – te dvije kategorije zajedno drže oko 70% globalne potražnje. Pad potražnje za nakitom, naročito u Kini, nadomješten je porastom investicione potražnje.
ECB naglašava da centralne banke zlato ne kupuju samo radi diverzifikacije rezervi, već i kao zaštitu od geopolitičkih rizika.
Prema anketi Svjetskog savjeta za zlato, sprovedenoj među skoro 60 centralnih banaka u periodu februar–april 2024, tri glavna razloga za držanje zlata su dugoročna zaštita vrijednosti i zaštita od inflacije, dobre performanse u kriznim vremenima i efikasan alat za diverzifikaciju portfelja.
Takođe su pomenuti i politički i geopolitički rizici, uključujući rizike od sankcija i potencijalne promjene u globalnom monetarnom sistemu.
Zemlje poput Turske, Indije i Kine predvode trend naglog povećanja zlatnih rezervi, sa zajedničkom kupovinom preko 600 tona zlata od kraja 2021. godine.
U izvještaju se dodaje i da je povezanost između cijene zlata i realnih prinosa narušena nakon početka rata u Ukrajini, što sugeriše da geopolitički faktori imaju sve značajniji uticaj na cijenu zlata.
Posebno se ističe podatak da su u pet od deset najvećih godišnjih povećanja udjela zlata u deviznim rezervama od 1999. godine, te zemlje bile istovremeno ili prethodno pogođene sankcijama.
ECB zaključuje da će dalji rast potražnje centralnih banaka za zlatom zavisiti od sposobnosti tržišta da poveća ponudu. Istorijski gledano, rast potražnje je pratio i rast nadzemnih zaliha, što može ublažiti pritiske na cijenu u budućnosti.
