Rastući jaz između bogatih i siromašnih u Evropi: Švedska najnepravednija, Belgija najbolja po raspodjeli bogatstva
Promjena u nejednakosti bogatstva širom Evrope od 2008. do 2023. bila je različita od zemlje do zemlje, pokazuje najnoviji Global Wealth Report 2024 koji je objavila švajcarska banka UBS.
Dok je u nekim državama jaz između bogatih i siromašnih značajno porastao, u drugima je zabilježen blagi pad.
Prema podacima Evropske centralne banke (ECB), najbogatijih 10% stanovništva u eurozoni posjedovalo je 57,3% ukupnog neto bogatstva domaćinstava u posljednjem kvartalu 2024. godine – što je za 2,8 procentnih poena više nego 2009, kada su držali 54,5%.
UBS ističe da je u većini istočnoevropskih zemalja nejednakost porasla, dok su podaci za zapadnu Evropu “izuzetno mješoviti”.
Koje zemlje prednjače po rastu, a koje po padu nejednakosti?
Izvještaj pokriva 12 evropskih zemalja, koristeći Gini indeks kao osnovni pokazatelj. Što je veća vrijednost Gini indeksa, to je izraženija nejednakost u raspodjeli bogatstva (vrijednost 0 označava potpunu jednakost).
U 2023. godini, Gini indeks bogatstva kretao se od 46 u Belgiji do čak 75 u Švedskoj.
Švedska je zabilježila najvišu nejednakost bogatstva, iza koje slijede Njemačka (68), Švajcarska (67) i Austrija (65).
Belgija je bila ekstremni izuzetak s najnižim indeksom (46), što ukazuje na najravnomjerniju raspodjelu bogatstva. Sljedeće su Italija i Španija, obje sa indeksom od 57.
Velike ekonomije poput Francuske (59) i Ujedinjenog Kraljevstva (61) bile su ispod prosjeka od 62,1 za 12 posmatranih zemalja. Danska (62), Finska (64) i Holandija (64) bile su oko prosjeka.
Najveći rast nejednakosti: Finska i Španija
Posmatrajući promjene Gini indeksa od 2008. do 2023 dolazi se do sljedećih zaključaka:
- Finska je zabilježila najveći porast – 21% (sa 53 na 64)
- Španija odmah iza – 20% (sa 47 na 57)
- Italija je porasla za 15% (sa 50 na 57)
- Danska za 11% (sa 56 na 62)
- Velika Britanija za 8%
- Francuska za 5%
- Švedska, iako i dalje najnepravednija, bilježi blagi porast od samo 1%.
Belgija najviše smanjila nejednakost
Od 12 analiziranih zemalja, u pet je zabilježen pad nejednakosti:
- Belgija najviše – 11% smanjenje (sa 51 na 46)
- Njemačka, Austrija i Švajcarska – pad od oko 5%
- Holandija – pad od 4%
Ipak, istraživač sa Univerziteta u Gentu, Arthur Apostel, ističe da podaci ECB-a pokazuju tek blago smanjenje u Belgiji (sa 0,71 na 0,69 Gini indeksa), dok UBS koristi širi spektar podataka, pa poređenja treba tumačiti oprezno.
Šta pogoršava nejednakost u Finskoj?
Veli-Mati Törmälehto iz finske statistike kaže da su promjene u strukturi imovine glavni uzrok. Sve više domaćinstava prelazi sa nekretnina na finansijske aktive, koje su koncentrisane u rukama bogatih. Pored toga, cijene nekretnina stagniraju ili padaju, dok je stopa vlasništva nad nekretninama u padu.
Prema njihovim podacima, najbogatijih 10% finskih domaćinstava povećalo je svoj udio u ukupnom bogatstvu sa 43,9% (2009) na 51,8% (2023).
Gini indeks vs. udio bogatstva top 10%
Iako Gini indeks daje opšti prikaz, on ne oslikava ekstremne razlike – zato udio bogatstva koji drži najbogatijih 10% nudi jasniju sliku.
Prema UBS izvještaju iz 2023. godine (za podatke iz 2022):
- U Švedskoj, top 10% drži 74,4% ukupnog bogatstva
- U Belgiji, samo 43,5%
- U Njemačkoj – 63%
- U Švajcarskoj – 62,5%
Trendovi su konzistentni čak i kada se gledaju top 5% ili 1%.
Samo nejednakost nije dovoljna slika
Izvještaj UBS-a naglašava da same promjene u nejednakosti nijesu dovoljne da objasne koliko su građani stvarno “bogati ili siromašni”. Apsolutni nivo bogatstva je jednako važan – dakle, nije samo pitanje koliko je bogatstvo neravnomjerno raspoređeno, već i koliko ga uopšte ima.
