Srebro na ivici istorijskog skoka: Da li je ovo početak najvećeg buma u posljednjih 10 godina?

Cijena srebra porasla je na najviši nivo u posljednjih 13 godina, podstičući spekulacije da bi mogla premašiti istorijski rekord od skoro 50 dolara po unci. Uz snažnu industrijsku potražnju, sve manju ponudu i rast interesovanja investitora, mnogi smatraju da je ovo početak novog uzlaznog trenda za ovaj plemeniti metal.

Sve više analitičara i tržišnih aktera smatra da nije pitanje da li, već kada će srebro dostići svoj maksimum iz 2011. godine, kada je vrijednost bila blizu 50 dolara (44 eura) po unci.

Ove sedmice srebro je skočilo na gotovo 37 dolara (32 eura), što predstavlja najviši nivo još od 2012. godine, uz impresivan rast od 10% samo u prvih deset dana juna.

Cilj od 50 dolara sada se sve više smatra logičnim, jer se tehnički i makroekonomski uslovi sve više poklapaju u korist rasta cijene srebra.

Koliko visoko srebro može da ide?

Rast cijene srebra podržavaju i strukturalni i ciklični faktori. Otavio Kosta iz Crescat Capitala ističe da srebro često kasni za zlatom u početnim fazama rasta plemenitih metala, ali ga kasnije zna i nadmašiti.

Odnos cijena zlata i srebra (gold-to-silver ratio) naglo je pao, udaljavajući se od istorijskih vrijednosti blizu 100.

„Ovaj pokret je vjerovatno tek početak“, navodi Kosta, ističući da kapital sve više prelazi iz zlata u srebro, a zatim i u dionice rudarskih kompanija u ranoj fazi razvoja.

Paul Ciana, tehnički analitičar u Bank of America, procjenjuje da je testiranje nivoa od 50 dolara dostižno jer tržišni zamah i pozicije još nijesu previše razvijeni.

Makroinvestitor Rašad Hadžijev sugeriše da bi proboj u junu mogao voditi cijenu srebra čak do 60 dolara (52 eura), ako se uzmu u obzir raniji skokovi iz 2010. i 2020. godine, koji su donijeli rast od 150% i 60% u roku od nekoliko mjeseci.

Zašto baš sada srebro?

Povećano interesovanje investitora za srebro kao monetarnu zaštitu potaknuto je zabrinutošću oko sposobnosti američke administracije da upravlja rastućim javnim dugom.

Dolar i američke obveznice gube status sigurnih utočišta — što je neuobičajeno u vremenima globalne nesigurnosti.

Zlato je već reagovalo, zabilježivši rast od preko 25% u 2025. godini, a mnogi vjeruju da bi srebro moglo biti sljedeće u nizu, privlačeći kapital u potrazi za “tvrdim” imovinama koje nijesu podložne devalvaciji.

Za razliku od prethodnih ciklusa, sada je prisutan i snažan industrijski vjetar u leđa: srebro je ključno u proizvodnji solarnih panela, električnih vozila i mikroelektronike. Samo solarni sektor je od 2022. do 2024. udvostručio učešće u ukupnoj potražnji za srebrom — sa 12% na 25%.

Prema procjenama Sprotta, do 2030. godišnja potražnja srebra iz solarnih aplikacija mogla bi porasti sa sadašnjih 220 na 370 miliona unci.

Istraživačka kuća Katusa Research ističe da trenutna tržišna slika sadrži sva tri ključna Bafetova “srebrna signala”: produbljeni deficit u snabdijevanju, stagnaciju proizvodnje i pad zaliha na površini. U prošlosti su ovi signali najavljivali eksplozivne skokove cijene.

Šta bi moglo da krene po zlu?

Ako se ekonomske i geopolitičke tenzije smire, a administracija Donalda Trampa najavi mjere za kontrolu fiskalnog deficita, potražnja za alternativama kao što su zlato i srebro mogla bi oslabiti.

Ipak, strukturna industrijska potražnja za srebrom — naročito iz sektora obnovljive energije i e-mobilnosti — vjerovatno će ostati snažna.

To bi moglo održati cijenu srebra na visokom nivou, čak i ako se tempo rasta nešto uspori u slučaju stabilizacije američke ekonomije.