atm, bankomat, euro, money, gotovina, cash
Ilustracija (Foto: Elisa Schu/dpa)

Skupi bankomati vrebaju i na crnogorskom primorju: Provizije do 20%, ne znate unaprijed koliko plaćate

Podijeli

Oprez – ovakvi bankomati nijesu samo problem Hrvatske, već su sve prisutniji i na crnogorskom primorju. Radi se o uređajima u vlasništvu privatnih firmi, a ne banaka, koji turistima pri podizanju gotovine često naplate enormne provizije. Poseban problem je što prije transakcije ne možete znati koliku ćete tačno naknadu platiti.

U hrvatskim turističkim centrima duž Jadrana sve je više bankomata koji nijesu u vlasništvu poznatih banaka, a provizije za podizanje gotovine na njima su izuzetno visoke, pri čemu su najčešće mete – turisti.

Britanac Pol Bredberi, osnivač portala Total Croatia News i dugogodišnji stanovnik Hrvatske, nedavno je na Fejsbuku opisao ovu pojavu kao “rak-ranu hrvatskog turizma”, upozorivši da bi mogla izazvati ozbiljan negativan publicitet ako se ne riješi, prenosi Index.hr.

Kako navodi, bilježi se pravi “bum” postavljanja bankomata koji nijesu povezani s bankama, a koji nerijetko naplaćuju provizije i do 20%. Tipična situacija izgleda ovako: gost ode na ručak, kartica se ne prihvata, konobar ljubazno pokaže najbliži bankomat, a podizanje 200 eura rezultira naplatom 240 eura – zbog skrivene provizije.

Portal Forbes je takođe izvještavao o ovom fenomenu u Splitu. Autor savjetuje da se koriste isključivo bankomati s jasno istaknutim imenom banke, dok “crveni, žuti, plavi i zeleni bankomati” treba izbjegavati jer mogu naplatiti i do 20% naknade.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) iz marta 2025, od 4.271 aktivnog bankomata u zemlji, oko 35% (njih 1.495) nije u vlasništvu banaka, već privatnih firmi poput Euroneta i Auro Domusa.

Euronet Worldwide, s više od 55.000 bankomata širom svijeta i prihodima većim od 4 milijarde dolara u 2024. godini, ima snažno prisustvo na jadranskoj obali – uključujući i crnogorski dio primorja.

Standardna naknada za podizanje gotovine na ovim uređajima kreće se od 4,65 do 5,31 eura po transakciji za strane kartice, ali najveći problem predstavlja tzv. Dynamic Currency Conversion (DCC) – usluga koja omogućava prikaz iznosa u valuti korisnika kartice, ali uz znatno nepovoljniji kurs.

Na nebankovnim bankomatima, kurs koji se nudi kroz DCC često je gori i do 10% u odnosu na referentni kurs Evropske centralne banke (ECB). Zbog toga se turistima savjetuje da uvijek odbiju DCC opciju.

Dodatno, postoje indicije da se ovi bankomati ponašaju drugačije prema domaćim i stranim karticama – DCC se nudi isključivo korisnicima iz inostranstva.

Euronet je već bio na meti kritika u više zemalja zbog prikrivenih opcija i zbunjujućih menija – poput funkcije “Cash and Balance”, koja podrazumijeva dodatne troškove za provjeru stanja, dok je jednostavna opcija “Cash only” često skrivena u sekundarnim menijima.

Iako Hrvatska narodna banka tvrdi da je u posljednjih pet godina primila manje od deset zvaničnih pritužbi, problem očigledno postoji i raste, ocjenjuju hrvatski mediji.

U Ministarstvu turizma kažu da ova tema spada u nadležnost finansijskih institucija, ali priznaju da se u planovima upravljanja destinacijama sve više razmatra i pitanje lokacije i kontrole bankomata.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar finansija Marko Primorac najavio je mogućnost uspostavljanja nacionalne mreže bankomata do 1. januara 2027, gdje bi podizanje novca bilo besplatno. Međutim, iz Ministarstva poručuju da bankama s tim “ne ide baš od ruke”, a sigurno je da se ova mjera neće odnositi na nebankovne bankomate, koji već sada profitiraju na račun nespremnih turista.