Centralne banke povećavaju zlatne rezerve i smanjuju zalihe dolara
Centralne banke širom svijeta planiraju da nastave sa snažnim kupovinama zlata tokom ove godine, dok u narednih pet godina očekuju pad udjela američkog dolara u svojim deviznim rezervama, pokazuje novo istraživanje među globalnim monetarnim vlastima, piše FT.
Geopolitičke tenzije, rizik od sankcija i sve izraženije sumnje u dominaciju američkog dolara naveli su centralne banke da rekordnim tempom kupuju zlatne rezerve. Zlato je nedavno preteklo euro i postalo druga najveća rezervna imovina na svijetu, odmah iza dolara, podsjeća FT-ova Lesli Huk.
Cijena zlata je od januara porasla za 30 odsto, a u posljednje dvije godine duplirana, zahvaljujući rastućoj globalnoj nesigurnosti i volatilnosti tržišta, koje su podstakle potražnju investitora za sigurnim utočištem.
Prema istraživanju Svjetskog savjeta za zlato (World Gold Council), rekordnih 95 odsto ispitanika vjeruje da će centralne banke u narednih godinu dana povećati svoje zlatne rezerve – što je najviši nivo otkad je anketa pokrenuta 2018. godine.
U isto vrijeme, čak tri četvrtine učesnika ankete očekuje da će centralne banke smanjiti udio dolara u rezervama tokom narednih pet godina. U istraživanju je učestvovalo više od 70 centralnih banaka.
Shaokai Fan iz Svjetskog savjeta za zlato istakao je: „Sentiment je veoma snažan. Među centralnim bankama raste uvjerenje da će mnoge institucije povećati svoje zlatne rezerve, uključujući i njihove sopstvene banke.”
Sve više zemalja vraća zlato kući – nepovjerenje u SAD i Veliku Britaniju
Zbog rastućih geopolitičkih tenzija, neke centralne banke planiraju da premjeste dio svojih zlatnih rezervi iz inostranstva u domaće trezore. Umjesto da zlato čuvaju u Londonu i Njujorku, gdje se nalaze dva najveća svjetska skladišta, sve više država odlučuje se za repatrijaciju.
Brige o mogućnosti pristupa zlatnim rezervama u slučaju krize ili zapljene usljed sankcija doprinijele su ovoj tendenciji. Iako još uvijek skroman, trend povratka zlata u matične zemlje sve je prisutniji.
Tako je prošle godine Indija vratila više od 100 tona zlata iz Banke Engleske, dok je i Centralna banka Nigerije povukla dio svojih rezervi iz inostranstva. Oko sedam odsto ispitanika najavilo je planove za povećanje domaćeg skladištenja – što je najviši nivo od početka pandemije koronavirusa.
U posljednjim mjesecima, nesigurnost dodatno podgrijavaju nepredvidive izjave američkih zvaničnika. Tako je u februaru predsjednik SAD Donald Tramp javno dovodio u pitanje da li je zlato iz američkog trezora Fort Knox „nestalo”, izazvavši nelagodnost kod stranih država koje tamo skladište svoje rezerve.
Inače, Federalna rezerva Njujorka zadužena je za čuvanje zlata u ime stranih centralnih banaka.
Zlato sve traženije u kriznim vremenima – dolar gubi auru sigurnosti
Rezultati ankete pokazuju da centralne banke vide zlato kao ključni oslonac u kriznim vremenima, zbog njegovog statusa imovine bez rizika od bankrota i zaštite od inflacije. Upravo su to, prema anketi, tri glavna razloga za povećanu akumulaciju zlatnih rezervi.
Kupovine zlata su ubrzane nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada su SAD i saveznici uveli široke finansijske sankcije i pokušali da Moskvu isključe iz međunarodnih platnih sistema. Mnoge centralne banke iz tržišta u razvoju tada su počele da ubrzano diversifikuju rezerve i udaljavaju se od dolara.
Jedan anonimni učesnik ankete istakao je: „Nedavni razvoj događaja oko carina doveo je u pitanje status američkog dolara kao sigurnog utočišta, dok je istovremeno dodatno učvrstio status zlata. Menadžeri rezervi sve više vide zlato kao zaštitu od inflacije u ovim izazovnim vremenima obilježenim geopolitičkim i trgovinskim tenzijama.”
Ipak, zlato ima i svoje mane – uključujući visoke troškove skladištenja i logističke izazove pri transportu, što ga čini složenijim za upravljanje u poređenju sa drugim rezervnim sredstvima.
