Gdje je starost najsiromašnija: Šokantne razlike u penzijama širom Evrope

Penzioneri u Istočnoj Evropi u najvećem riziku od siromaštva, dok nordijske i zapadnoevropske zemlje nude veću sigurnost

Dok se siromaštvo među penzionerima u većem dijelu Zapadne i Sjeverne Evrope drži na relativno niskom nivou, istočni dio kontinenta i dalje bilježi alarmantno visok nivo finansijske nesigurnosti u starosti. Švajcarska i Velika Britanija predstavljaju izuzetke u Zapadnoj Evropi, jer i pored razvijenih ekonomija imaju visoke stope siromaštva među starijima.

Prema podacima OECD-a, u većini evropskih zemalja osobe starije od 65 godina ostvaruju niže prihode od prosjeka ukupne populacije. U brojnim slučajevima, njihovi prihodi padaju ispod 80% nacionalnog prosjeka, što značajno doprinosi visokoj stopi siromaštva u starosnoj dobi.

Kako se siromaštvo penzionera razlikuje u Evropi?

Stopa siromaštva se mjeri u odnosu na prihod ispod 50% medijalnog raspoloživog prihoda domaćinstava. Tako je, na primjer, u Francuskoj 2022. godine medijalni godišnji raspoloživi prihod iznosio 26.410 eura, što znači da je granica siromaštva bila 13.205 eura.

Te godine, stopa siromaštva među penzionerima u 30 evropskih zemalja kretala se od svega 3,1% u Islandu do alarmantnih 37,4% u Estoniji.

Istočna Evropa: Fokus siromaštva

Najugroženiji su penzioneri u baltičkim državama i pojedinim postkomunističkim zemljama:

• Estonija: 37,4%
• Letonija: 33%
• Hrvatska: 28,5%
• Litvanija: 24,6%

S druge strane, nordijske zemlje bilježe znatno niže stope:

• Island: 3,1%
• Norveška: 4,1%
• Danska: 4,3%
• Finska: 5,5%

Ove zemlje imaju snažne sisteme socijalne zaštite i univerzalne šeme penzija.

Međutim, izuzeci poput Švajcarske (19,8%) i Velike Britanije (14,9%) ukazuju da ekonomska razvijenost ne garantuje automatsku sigurnost u starosti.

Pet najvećih evropskih ekonomija – uporedni pregled

• UK: 14,9% (najgore među velikim ekonomijama)
• Njemačka: 14,1%
• Španija: 13,1%
• Italija: 12%
• Francuska: samo 6% (najniža)

Zašto penzioneri siromaše?

Prema riječima analitičara OECD-a Endrua Rajlija, glavni uzrok siromaštva u starosti su niske penzije, i to čak i kod osoba koje su radile tokom čitavog radnog vijeka. Posebno su pogođene zemlje poput Estonije, Japana, Koreje, Letonije i Litvanije.

U baltičkim državama, siromaštvo među penzionerima posljedica je niskih zarada tokom života, skromnih penzija zavisnih od doprinosa, i slabih socijalnih mreža.

S druge strane, države koje nude obavezne ili univerzalne penzije – poput Danske, Islanda i Norveške – imaju znatno manje siromašnih među starijima.

Penzionerski prihod naspram prosječnog

Kao udio u prosječnom prihodu ukupne populacije, prihodi starijih osoba značajno variraju:

Najniži udio:

• Estonija: 66,3%
• Litvanija: 66,5%
• Letonija: 71,4%
• Hrvatska: 73,4%
• Švajcarska: 79,4%

Najviši udio:

• Luksemburg: 107%
• Italija: 98,8%
• Portugal: 97,1%
• Španija: 96,7%
• Francuska: 94,3%
• Njemačka: 90%
• Velika Britanija: 82,1%

Zanimljivo, čak i kada su stope siromaštva visoke, relativni prihod starijih osoba može biti solidan – primjer je Njemačka.

Moć kupovine starijih – šira slika

OECD upozorava da ovi podaci ne uzimaju u obzir bogatstvo (npr. nekretnine) koje starije osobe posjeduju, a koje značajno može uticati na stvarni životni standard.

Zato ocjena kvaliteta života penzionera mora uključiti i prihod i njegovu kupovnu moć, a ne samo nominalne iznose penzija.