Zlot zauvijek? Euro se muči da pridobije Poljake
Građani zemalja eurozone će od oktobra ove godine moći da šalju instant bankarske uplate bez dodatnih troškova. Ali ova pogodnost neće odmah važiti za sve članice Evropske unije – Poljska će je uvesti tek 2027. godine – i to samo za transfere u eurima, dok će domaća valuta, zlot, ostati van te reforme. Iako Poljaci već imaju Express Elixir sistem za instant uplate, njegova dostupnost zavisi od politike banaka i rijetko je besplatan.
Ovo je još jedna u nizu pogodnosti zajedničke valute koje Poljska propušta, jer i dalje pokazuje duboku sumnju prema ulasku u eurozonu.
Poljaci najviše protiv eura u cijeloj EU
Prema posljednjem Eurobarometru, čak 83% građana eurozone podržava euro, dok je među svim stanovnicima EU ta brojka 74%. No, u Poljskoj je podrška drastično niža – samo 26% Poljaka je za uvođenje eura, dok se čak 74% protivi, od čega skoro polovina „jako“. Još 2009. godine većina Poljaka je bila za – 52% ih je tada podržavalo euro.
U međuvremenu su Hrvatska (2023), Litvanija, Letonija, Estonija i Slovačka postale članice eurozone. Osim Poljske, nacionalne valute zadržale su još Češka, Mađarska, Rumunija, Bugarska, Švedska i Danska.
Desničarska retorika i izostanak političke volje
Glavni protivnici eura u Poljskoj dolaze sa političke desnice. Njihovi narativi uključuju iracionalne tvrdnje – da euro uništava suverenitet, pa čak i da će EU uzeti poljsko zlato. Iako postoje i racionalni argumenti (npr. fleksibilnost monetarne politike), većina se zasniva na populizmu, piše Worldcrunch.
Vladajuće stranke, uključujući Građansku platformu Donalda Tuska, izbjegavaju temu eura uz obrazloženje da Poljska ne ispunjava Maastricht kriterijume. Međutim, činjenica je da vlade godinama ne pokušavaju da ih ispune, čime kreiraju začarani krug – ne ispunjavamo kriterijume jer ne pokušavamo da ih ispunimo.
Podaci o inflaciji i kamatnim stopama govore u prilog eurozoni. U aprilu je inflacija u eurozoni bila 2,2%, dok je u Poljskoj 4,3%, u Mađarskoj 4,2%, a u Rumuniji čak 4,9%. Istovremeno, referentne kamatne stope su mnogo više u zemljama van eurozone: Poljska 5,25%, Mađarska i Rumunija 6,50%, dok je u eurozoni 2,25%.
I prinosi na državne obveznice, odnosno trošak zaduživanja, su niži u eurozoni – Italija, najrizičniji član eurozone, zadužuje se po stopi od 3,52%, dok Poljska plaća 5,38%, Mađarska 7,07%, a Rumunija čak 7,57%.
Kapitalna unija: Budućnost EU, bez Poljske?
Bivši predsjednik ECB Mario Dragi predvodi inicijativu za stvaranje evropske kapitalne unije – jedinstvenog tržišta štednje i investicija. EU godišnje štedi 1,4 triliona eura, a čak 300 milijardi odlazi van Unije jer ne postoji jedinstveno tržište kapitala. Cilj kapitalne unije je da se ta sredstva investiraju unutar EU, bez valutnog rizika i uz veći prinos.
Ali zemlje sa sopstvenim valutama – poput Poljske – biće automatski isključene iz ovog sistema zbog valutnog rizika. Holandski penzioni fond, na primjer, neće ulagati u Poljsku ako postoji šansa da zlot brzo izgubi vrijednost.
Kapitalna unija nije birokratski hir – ona je šansa za EU da se suprotstavi američkoj i kineskoj dominaciji i ojača sopstvenu ekonomsku moć. Ključ za ulazak u tu zonu povjerenja – jeste euro.
I dok Evropa pravi korake ka dubljoj finansijskoj integraciji i većoj otpornosti na globalna previranja, Poljska nastavlja da stoji po strani – ne samo bez eura, već i bez pristupa budućim benefitima zajedničkog finansijskog tržišta. Čini se da će politička inercija i ideološka zatvorenost Poljsku još dugo držati izvan zone stabilnosti i rasta.
Naslovna fotografija: Pawel Czerwinski, Unsplash
