Azija predvodi trend dedolarizacije
Posljednjih mjeseci na svjetskim tržištima sve je vidljiviji trend dedolarizacije, posebno u kontekstu Trampovih prijetnji carinama. Azija, predvođena Kinom, sve se odlučnije okreće od američkog dolara. Vrijednost dolara ove godine pala je za deset odsto u odnosu na korpu najvažnijih svjetskih valuta, što jasno ukazuje na gubitak njegove moći – a sve češće se postavlja pitanje da li je to početak kraja američkog finansijskog carstva.
Iako je, posmatrano kroz udjele pojedinačnih valuta (bez uključivanja zlata), dolar i dalje dominantna rezervna valuta sa 58 odsto udjela, euro koji je na drugom mjestu ima svega 20 odsto – što je znatna razlika. Međutim, udio dolara je prije deset godina iznosio 65 odsto, a početkom 21. vijeka čak preko 70 odsto.
Dugoročni pad vrijednosti dolara najbolje pokazuje podatak da je od 1971. godine do danas izgubio više od 86,5% svoje realne vrijednosti. Upravo zato mnoge zemlje koje zagovaraju dedolarizaciju izražavaju nezadovoljstvo što za svoju naftu dobijaju dolare koji sve više gube kupovnu moć – “bezvrijedan papir”, kako to opisuju.
Nasuprot tome, zlato je od sedamdesetih godina postalo ključni instrument trgovine na tržištu plemenitih metala, a njegova cijena u stalnom je porastu. Kumulativno, vrijednost zlata je danas čak 4.900% viša nego prije pola vijeka. Ključni razlog za to leži u percepciji zlata kao tradicionalne zaštite od visoke i hiperinflacije. Istorijski gledano, zlato se pokazalo kao jedan od najsigurnijih i najefikasnijih načina očuvanja vrijednosti imovine na duži rok.
