Francuska traži jaču ulogu eura: Zajedničko zaduživanje EU kao protivteža dolaru
Francuska lobira kod ostalih zemalja članica EU da se obavežu na dodatne mjere koje bi podigle profil eura kao globalne rezervne valute, u sklopu višegodišnje kampanje Pariza za veće zajedničko zaduživanje unutar Unije.
U nacrtu zajedničke izjave, u koji je Financial Times imao uvid, a koji će se naći pred liderima EU na samitu krajem mjeseca, pozivaju se evropske institucije – uključujući i Evropsku centralnu banku (ECB) – da „istraže mjere koje bi osnažile međunarodnu ulogu eura“.
Ovaj potez podstaknut je nepredvidivom ekonomskom i trgovinskom politikom predsjednika SAD Donalda Trampa, koja je oslabila dominaciju dolara i otvorila prostor da euro, valuta stara 25 godina, postane privlačnija za međunarodne transakcije.
Pariz smatra da investitori sve češće traže sigurnu alternativu američkim državnim obveznicama, te da bi EU trebalo da izda više zajedničkog duga kako bi zadovoljila potražnju na tržištu, navode upućeni izvori.
Francuska i druge visoko zadužene zemlje poput Italije i Španije, već dugo zagovaraju zajedničko zaduživanje kako bi imale više prostora za javnu potrošnju, naročito na sektore poput odbrane, bez povećanja nacionalnog duga.
„Postoji velika prilika da euro ima znatno veću globalnu ulogu“, izjavila je Kristalina Georgieva, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), na sastanku ministara finansija EU u Luksemburgu.
„Potražnja za kvalitetnim sigurnim sredstvima raste, ali njihova ponuda je ograničena. Nije slučajno što se sve više kapitala seli u zlato“, dodala je ona, aludirajući na podatke ECB prema kojima je zlato preteklo euro kao rezervnu imovinu centralnih banaka.
Predsjednica ECB-a Kristin Lagard izjavila je nedavno za Financial Times da je ovo „trenutak globalnog eura“, ali da bi Unija morala sprovesti reforme da ga iskoristi – uključujući povećanje ponude sigurnih finansijskih instrumenata.
„Uprkos zdravoj ukupnoj fiskalnoj poziciji EU – sa odnosom javnog duga i BDP-a od 89%, u poređenju sa 124% u SAD – ponuda visokokvalitetne sigurne imovine značajno zaostaje“, napisala je Lagard. „Procjene pokazuju da su izdate državne obveznice sa najmanje AA rejtingom u EU ispod 50% BDP-a, dok je u SAD-u taj odnos preko 100%.“
Jedan zvaničnik EU izjavio je da je ovo „klasičan Lagardin potez, promovisanje francuskih ideja“ poput zajedničkog zaduživanja.
Glavni ekonomista ECB-a Filip Lejn izjavio je ranije ovog mjeseca da je „nedovoljna ponuda sigurnih sredstava“ rezultat same strukture eurozone, te da bi rješenje moglo biti izdavanje novih zajedničkih obveznica za finansiranje projekata širom Evrope.
Alternativna opcija bi bila da se „poveća zaliha sigurnih sredstava iz postojećih nacionalnih obveznica“, dodao je. Naveo je rad ekonomista Oliviera Blancharda (Peterson Institute) i Ángela Ubidea (Citadel), koji predlažu zamjenu dijela državnog duga članica EU euroobveznicama.
Međutim, odluka o izdavanju dodatnog zajedničkog duga EU mora biti jednoglasna. Njemačka i Nizozemska – koje bi morale snositi veći dio troška – čvrsto se protive tom prijedlogu.
Jedan visoki diplomata EU izjavio je da će Komisija u obzir uzeti protivljenje Berlina. Ali ako se ekonomska situacija pogorša, „pritisak će rasti, naročito jer su ekonomije nekih članica u – pa, ne baš dobrom stanju“.
EU se već bori sa servisiranjem skoro 800 milijardi eura zajedničkog duga iz vremena pandemije, kada su sredstva iskorišćena za podsticaje.
Evropska komisija procjenjuje da će se od 2028. godine čak 30 milijardi eura godišnje – petina budžeta – trošiti na otplatu tog duga, ukoliko se ne refinansira. Francuska smatra da bi dodatno izdavanje obveznica povećalo likvidnost i privuklo investitore, tvrde upućeni izvori.
„Ako bi više članica popravilo svoj kreditni rejting, ne bi bilo nestašice sigurnih sredstava u eurima“, izjavio je jedan EU diplomata.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta, koji će predsjedavati samitom 26–27. juna, stavio je budućnost eura na dnevni red kao dio šire rasprave o jačanju i integraciji jedinstvenog tržišta u kontekstu aktuelnih geopolitičkih izazova.
Kosta je za FT izjavio da bi bolje integrisano tržište i pravila o štednji i investicijama mogla da „ojačaju globalni status eura, oslanjajući se na poziciju EU kao otvorenog, stabilnog i pouzdanog partnera“.
Uloga dolara kao svjetske valute počela je da opada i prije Trampa – prema podacima instituta Chatham House, dolar je krajem 2024. činio 58% globalnih deviznih rezervi, u odnosu na 65% deset godina ranije.
Euro trenutno zauzima oko 19% globalnih rezervi, prema podacima MMF-a – otprilike isti nivo kao i 2000. godine, kada je uveden.
