Euro na najvišem nivou u posljednje četiri godine
Euro jača 13% od početka godine, podstaknut fiskalnim promjenama u eurozoni, političkom nestabilnošću u SAD-u i promjenama na tržištu
Zajednička evropska valuta dostigla je u četvrtak nivo iznad 1,17 dolara, prvi put od septembra 2021. godine. To znači da je euro ove godine ojačao čak 13%, što ga pozicionira za najbolju godišnju izvedbu od 2017. – a moguće i od 2003. godine. Ovaj rast približava euro psihološki važnom pragu od 1,20 dolara, javlja Euronews Business.
Od kada je Donald Tramp 20. januara 2025. položio zakletvu kao predsjednik SAD-a, euro je ojačao približno 15% u odnosu na dolar. Koji su razlozi ovog uspona i može li euro dodatno rasti?
Njemački fiskalni zaokret kao prelomna tačka
Ključ leži u neuobičajenoj kombinaciji fiskalnog stimulansa u Evropi, slabljenju povjerenja u monetarnu politiku SAD-a i nagomilavanju špekulativnih short pozicija na dolar koje dodatno podižu vrijednost eura.
Dok Evropska centralna banka (ECB) nastavlja sa ciklusom snižavanja kamatnih stopa, istinska prekretnica za jačanje eura dolazi iz fiskalne sfere – posebno iz Njemačke.
U martu je Bundestag usvojio ustavni amandman kojim se izdaci za vojsku i infrastrukturu izuzimaju iz strogih pravila tzv. „dužničke kočnice“.
Ova reforma omogućila je formiranje infrastrukturnog fonda vrijednog 500 milijardi eura, namijenjenog zelenoj energiji, digitalnoj transformaciji i razvoju regija do 2035. godine – sve van redovnog budžeta, kako bi se izbjegla ograničenja duga.
Istovremeno, Njemačka je obećala da će povećati vojnu potrošnju na 3,5% BDP-a, u skladu sa ciljevima NATO-a do 2030. godine i panevropskom inicijativom ReArm Europe u vrijednosti od 800 milijardi eura.
Američki problemi ruše povjerenje u dolar
S druge strane Atlantika, ekonomija SAD-a pokazuje znakove usporavanja. BDP u prvom kvartalu je zabilježio pad, djelimično zbog ubrzanog uvoza uoči novih tarifa koje su stupile na snagu u aprilu.
Veću pažnju tržišta ipak privlače politički pritisci na predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella.
Iako je Powell ove sedmice ponovio da još nije vrijeme za snižavanje kamata – pozivajući se na solidan rast i inflatornu neizvjesnost izazvanu tarifama – povjerenje investitora u nezavisnost Fed-a ozbiljno je poljuljano.
„Powell ne naginje ka smanjenju kamatnih stopa već u julu, iako unutar Fed-a postoji rastuća debata o tajmingu narednog rezanja“, smatraju analitičari BBVA banke.
Oni dodaju da je slabost dolara produbljena glasinama da Tramp razmatra objavu zamjene za Powella već u septembru ili oktobru – iako njegov mandat ističe tek u maju 2026.
Tržišta ovo tumače kao scenario „senka predsjednika Fed-a“, gdje bi neko iz sjene mogao držati stope nisko, što bi dodatno pritiskalo dolar.
Šta analitičari prate?
Francesco Pesole iz ING banke ističe važnost predstojećih podataka sa američkog tržišta rada.
„Podaci o zapošljavanju mogu imati veliki uticaj sada kada inflacija u maju nije izazvala ‘golublju’ reakciju kod Powella. Ako dođe do promjena u zapošljavanju – drugoj polovini Fed-ovog mandata – više članova može se prikloniti snižavanju stopa uprkos inflaciji.“
Tržišta trenutno procjenjuju 25% šansi za smanjenje kamate 30. jula i ukupno 62 bazna poena smanjenja do kraja godine.
Rast eura više posljedica slabog dolara nego jake eurozone
Prema Matthewu Ryanu iz kompanije Ebury: „EUR/USD gotovo u potpunosti raste zbog short pozicija na dolar, a ne zbog poboljšanja izgleda za evropsku ekonomiju.“
Drugim riječima – investitori više ne vjeruju dolaru, nego što vjeruju euru.
Tehnička analiza takođe ukazuje na nastavak trenda. Luca Cigognini iz Intesa Sanpaolo navodi: „Struktura EUR/USD para je i dalje pozitivna. Probijanje nivoa 1.1717 moglo bi odvesti euro do 1.1750, a zatim i do 1.1800/1.1820.“
Dalje mete uključuju 1.1910 (nivo iz avgusta 2021), dok je granica od 1.20 i dalje ključni psihološki prag.
Ambiciozniji ciljevi su 1.2350 (januar 2021) i 1.2550 (februar 2018), ali sve će zavisiti od ekonomskih pokazatelja i političkih dešavanja u drugoj polovini godine.
