Ekstremne vrućine postaju najveći klimatski rizik i prijetnja za osiguravajuće kuće
Ekstremne vrućine predstavljaju sve veću prijetnju za sektor osiguranja, upozorava Swiss Re, jedna od vodećih svjetskih reosiguravajućih kompanija.
Prema njihovim podacima, ekstremni toplinski talasi godišnje odnose živote oko 500.000 ljudi širom svijeta, što je više nego kombinovani broj stradalih u poplavama, zemljotresima i uraganima.
U nedavno objavljenom SONAR izvještaju, koji identifikuje nove i promjenljive rizike od značaja za društvo i industriju, Swiss Re ističe da ekstremne temperature imaju katastrofalne posljedice po imovinu i zdravlje ljudi.
„Imamo jasne dokaze da ekstremni toplotni događaji postaju intenzivniji, češći i dugotrajniji“, navodi se u izvještaju.
Jul 2024. godine zabilježio je tri najtoplija dana u istoriji planete, što ilustrativno pokazuje razmjere klimatskog problema.
Posljedice po zdravlje su alarmantne: toplinski stres može dovesti do iscrpljenosti, otkazivanja organa i pogoršanja kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja. Najranjivije kategorije su stari, hronični bolesnici i trudnice. Samo zbog vrućina, prema podacima Swiss Rea, godišnje umire oko 480.000 ljudi.
Zbog toga su ekstremne temperature označene kao jedan od najvažnijih rizika u ovogodišnjem izvještaju kompanije.
Uticaj vrućina osjeća se i kroz povećanje zahtjeva za isplatu šteta u oblastima zdravstvenog, životnog i osiguranja od nezgoda, naročito kod osoba koje rade na otvorenom. Istovremeno, rastu i rizici pravne odgovornosti za poslodavce i institucije koje ne obezbijede adekvatne mjere zaštite zaposlenih.
Povećava se i broj zahtjeva u sektorima osiguranja imovine i specijalizovanih polisa, jer ekstremne temperature uzrokuju nestanke struje, šumske požare, kao i oštećenja vodovodne, energetske i saobraćajne infrastrukture.
„Nekada su ekstremne vrućine bile ‘nevidljiva opasnost’, jer njihovi efekti nijesu bili toliko očigledni kao kod drugih prirodnih katastrofa“, izjavio je Jerome Haegeli, glavni ekonomista Swiss Rea. „Danas, kada toplotni talasi traju duže i jači su nego ikada, ključno je razumjeti pravu cijenu u ljudskim životima i štetama po ekonomiju, poljoprivredu i zdravstvene sisteme“, zaključuje Haegeli.

