Nafta pada zbog iznenadnog povećanja proizvodnje OPEC+: Tržišta reaguju, Tramp odlaže carine
Cijene sirove nafte pale su u nedjelju nakon što su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici najavili da će u avgustu povećati proizvodnju znatno više od očekivanog, kao dio strategije za povrat tržišnog udjela putem snižavanja cijena.
Istovremeno, fjučersi na američke berzanske indekse su oslabili nakon što je administracija predsjednika Donalda Trampa objavila da široki spektar novih carina na trgovinske partnere SAD-a neće stupiti na snagu do 1. avgusta, umjesto ranije najavljenog 9. jula.
Fjučersi Dow Jones indeksa pali su za oko 130 poena, odnosno 0,3%. S&P 500 i Nasdaq-100 fjučersi pali su za oko 0,4%. Tramp je rekao da rok za postizanje trgovinskih sporazuma ističe u srijedu, ali je dodao da se carine neće početi naplaćivati do avgusta. Zvaničnici Bijele kuće najavili su i da će novi trgovinski sporazumi biti finalizovani tokom sedmice.
U četvrtak su S&P 500 i Nasdaq završili trgovački dan na rekordnim nivoima, dok je i Dow zabilježio rast. Tržišta su bila zatvorena u petak zbog praznika 4. jula.
U subotu je osam članica OPEC+ grupe, predvođenih Saudijskom Arabijom, najavilo da će povećati avgustovsku proizvodnju na 548.000 barela dnevno, u odnosu na prethodna povećanja od 411.000 barela za maj, jun i jul. Ova odluka dio je plana za ukidanje dobrovoljnih rezova iz 2023. godine, i dovodi proizvodnju sirove nafte na put da se oporavi čak godinu ranije nego što je prvobitno planirano. Time se takođe šalje poruka državama koje su prekoračivale kvote, poput Iraka i Kazahstana, dok se Saudijska Arabija pozicionira za osvajanje tržišnog udjela od američkih proizvođača škriljaca.
U zajedničkom saopštenju, ovih osam zemalja navodi da „trenutni zdravi fundamenti tržišta nafte i stabilna globalna ekonomska perspektiva“ opravdavaju ovaj potez.
Cijena nafte WTI (West Texas Intermediate) za avgust pala je za oko 1,6% u kasnim satima nedjelje, na približno 65,92 dolara po barelu. Brent nafta za septembar, globalni referentni standard, pala je za oko 0,9%.
Ipak, uprkos povećanju proizvodnje, moglo bi biti teško stvoriti višak ponude. Stan Majčer, portfolio menadžer kompanije Hotchkis & Wiley, izjavio je ranije ovog mjeseca za MarketWatch da prirodni pad u proizvodnji, kako naftna polja stare, može djelimično neutralisati povećanje u dugom roku.
Na kraju, rekao je, „cijena sirove nafte će rasti kada tržište shvati da je teško dugoročno stvoriti višak ponude, jer je pad globalne proizvodnje teško nadoknaditi.“
Cijene nafte bile su vrlo promjenjive posljednjih mjeseci zbog tenzija na Bliskom istoku, naročito nakon izraelskih napada na iranska nuklearna postrojenja u junu, koji su izazvali strah da bi Iran mogao omesti protok nafte kroz Ormuski moreuz.
Međutim, sa nedavnim smanjenjem tenzija i neprekidnim transportom nafte, kao i uz povećanja proizvodnje, referentne cijene nafte su u padu oko 7,5% od početka godine i čak 20% u odnosu na isti period prošle godine.
