Dubai iz prve ruke: Šta sam saznao tokom posjete i razgovora sa investitorom koji planira ulaganja u Crnoj Gori
Piše: Rajko Milić
U jeku ljetnjih vrućina, tokom jula, boravio sam u Dubaiju kao dio novinarske ekipe iz Crne Gore, na poziv uglednog investitora Mohameda Alabara – čovjeka čije ime stoji iza spektakularnih projekata koji su Dubai pretvorili u simbol futurističkog urbanizma i svjetske biznis metropole. Povod – obilazak projekata i razgovor s investitorom. Lokacija i obim investicija planiranih za Crnu Goru još nijesu poznati, ali namjera je nedvosmisleno potvrđena tokom ličnog susreta s Alabarom, koji nas je dočekao drugog dana posjete.
Smješteni u modernom hotelu Vida Dubai Mall, fizički povezanog s čuvenom Burj Kalifom, imali smo privilegiju da iz prve ruke upoznamo razvojne projekte kompanije Emaar Properties, čiji je Alabar izvršni direktor i jedan od ključnih akcionara. Obišli smo neke od najambicioznijih građevinskih i urbanih poduhvata Bliskog istoka – projekte koji kombinuju luksuz, funkcionalnost i nevjerovatan osjećaj prostornog planiranja.
Dubai Creek Harbour – Grad budućnosti na vodi
Dubai Creek Harbour je ambiciozni urbanistički mega-projekat kompanije Emaar Properties, koji se razvija uz obalu istorijskog Dubai Creeka. Riječ je o vizionarskom planu za izgradnju potpuno novog grada unutar grada, prostorno više nego dvostruko većeg od Downtown Dubaija (gdje je Burj Khalifa).
U srcu ovog projekta nalaziće se Dubai Creek Tower, planirani najviši toranj na svijetu, zamišljen da nadmaši i samu Burj Khalifu i simbolično redefiniše Dubai kao svjetsku prijestonicu vertikalne arhitekture. Iako je izgradnja privremeno usporena, kula je i dalje u planu kao ključni element novog gradskog horizonta.
Uz toranj, tu su i:
- Dubai Creek Marina, elitna luka za luksuzne jahte
- Shopping kompleks koji će nadmašiti Dubai Mall po površini
- Stambene zgrade sa pogledom na lagunu, šetališta, parkovi i javni prostori
- Ekološki koncept sa fokusom na održivost, obnovljive izvore energije i prirodnu ventilaciju
Dubai Creek Harbour nije samo investicioni projekat, već manifestacija nove urbane filozofije – spoj luksuza, funkcionalnosti i održive gradnje.
Dubai Mall – Konzumeristički centar u srcu grada
Dubai Mall, smješten u podnožju Burj Khalife, nije samo najveći šoping centar na svijetu – on je urbani mikrokosmos, gdje se luksuz, zabava, gastronomija i tehnologija susreću na nevjerovatnih 1.1 miliona kvadratnih metara.
Brojke koje ga opisuju su impresivne:
- Više od 1.200 prodavnica, uključujući sve najvažnije svjetske luksuzne i modno-komercijalne brendove
- Najveći akvarijum i podvodni zoološki vrt u zatvorenom prostoru
- Olympic-size klizalište, kino kompleksi, tematski parkovi za djecu
- Direktan pogled na Dubai Fountain, koja je – kad radi – spektakl svjetske klase
- Godišnje posjeti više od 100 miliona ljudi
Za Emiraćane, Dubai Mall nije mjesto samo za kupovinu, već životni prostor, društveni centar i turistička atrakcija u jednom. Ovaj centar je ogledalo ambicije Dubaija da ostane lider globalne maloprodaje i iskustvene ekonomije.
Dubai Hills Estate – Urbana oaza u pustinji
Ako Downtown Dubai simbolizuje vertikalni luksuz, Dubai Hills Estate predstavlja njegovu horizontalnu, rezidencijalnu alternativu. Smješten između Al Khail i Mohammed Bin Zayed puta, ovaj masterplan projekat kompanije Emaar razvijen je kao zeleni grad u pustinji – balansirana kombinacija prirode, luksuza i infrastrukture.
Ključne karakteristike uključuju:
- Dubai Hills Golf Club, prestižni teren sa 18 rupa sa zadivljujućim pogledom na Burj Khalifu u daljini
- Dubai Hills Park, najveći javni park unutar Emaar projekta, sa biciklističkim stazama, prostorima za roštilj i dječijim igralištima
- Dubai Hills Mall, novootvoreni šoping centar sa fokusom na lokalno iskustvo i srednje-premium segment
- Moderna školska i bolnička infrastruktura, pogodna za porodični život
Ovaj kvart se razvija kao premium stambena zona za one koji žele blizinu centra, ali i mir predgrađa, sa visokim standardima gradnje i bogatim zelenim površinama – rijetkost za ovaj dio svijeta.
Finansijski distrikt Dubaija (Dubai International Financial Centre – DIFC) – Gdje arhitektura susreće kapital
U Dubaiju ništa nije polovično – ni visina zgrada, ni širina bulevara, a ni ambicija. Dubai International Financial Centre (DIFC) oličenje je te filozofije. To nije običan kvart; to je država u državi – sa sopstvenim pravnim sistemom zasnovanim na britanskom pravu, specijalizovanim sudovima i regulativama koje omogućavaju maksimalnu fleksibilnost investitorima i finansijskim institucijama.
Ključne karakteristike DIFC-a:
- Više od 4.000 registrovanih firmi, uključujući investicione fondove, banke, osiguravajuće kuće i startape
- DIFC Courts – nezavisni pravosudni sistem specijalizovan za komercijalne sporove
- Gate Avenue – stilska kombinacija poslovnog, modnog i ugostiteljskog prostora
- Ultra-moderna arhitektura: stakleni tornjevi u kontrastu s arapskim detaljima, uz izuzetno pedantno uređenje javnih površina
- Oko 35.000 zaposlenih iz cijelog svijeta
Opšti utisak je da je Finansijski distrikt srce ekonomskog DNK Dubaija – simbol globalne ambicije i urbanističkog savršenstva. Sve što u svijetu finansija vrijedi – od Goldman Sachsa do najinovativnijih fintech startapa – ima adresu u DIFC-u. Prostor odiše elitizmom, ali je istovremeno otvoren, živ i funkcionalan.
Crna Gora vs Dubai: Šta Alabarov poslovni model znači za naš prostor
U svijetu investicija, kapital uvijek traži prostor. A kad kapital dolazi iz centara kao što su UAE, gdje su moć, brzina i veličina glavna mjerila uspjeha — prirodno je zapitati se: je li Crna Gora spremna za takvu filozofiju razvoja?
Mohamed Alabar je dokazano vizionar i graditelj. Njegovi projekti u Dubaiju i Abu Dabiju nastali su kroz simbiotski odnos države i privatnog kapitala, u sistemima gdje pravna sigurnost za investitora znači – brzina, centralizovana moć i odsustvo javnog otpora. U Emiratima, država i investitor su često jedan te isti entitet, dok je u Crnoj Gori to – barem na papiru – potpuno drugačije.
Pravni izazov: EU principi i UAE praksa se ne poklapaju
Crna Gora je država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i već sada ima obavezu da usklađuje svoj pravni sistem sa EU legislativom. To podrazumijeva sisteme transparentnih tendera uz pažljive javne rasprave, ekološke studije uticaja i prostorna usklađenost te zabrana ad hoc rješenja.
Upravo to je nekompatibilno sa operativnim modelom koji vlada Emiratima, gdje se stvari rješavaju brzo, kroz direktne dogovore i politički konsenzus unutar jednostavnog sistema. U Crnoj Gori, makar formalno, to ne bi smjelo da bude moguće.
A svjedoci smo da je u praksi drugačije.
Geografski paradoks: Crna Gora nije pustinja
Dubai je niknuo iz pijeska. Crna Gora, naprotiv, obiluje prirodnim bogatstvima koja su sama po sebi razvojni resurs – ali i ograničenje. Njena snaga nije u prostranstvima za izgradnju, već u pejzažima koji zahtijevaju zaštitu: planine, jezera, obala, rijetke biljne i životinjske vrste.
A upravo ta prirodna bogatstva sve češće postaju mete betonskih megaprojekata, bez jasne institucionalne odbrane.
Problem Crne Gore nije u tome što dolaze milijarde iz inostranstva. Naprotiv. Problem je što ih nema ko da dočeka sa jasnim pravilima igre.
Državni prostorni plan ne postoji, ili se ne poštuje
Institucije su i dalje slabe, neusklađene, često bez kapaciteta ili volje da brane javni interes. Stoga ne možemo kritivi investitore koji žele maksimum – krivica je na državi koja ne definiše šta je minimum.
U tom smislu, tekst Investitora iz ranijeg perioda jasno upozorava da je Velika plaža u Ulcinju, koja se pominje kao prva meta Alabarovog interesovanja, pravno i prostorno neregulisan prostor. Ako se ne zna šta tu smije da se gradi, koliko, kada i po kom standardu, onda je svaka investicija – bez obzira na dobre namjere – potencijalna prijetnja.
Jer prije Alabara – tu mora doći država.
Prvo država, onda investitori
Crnoj Gori trebaju investicije, ali ne bilo kakve, ne bilo gdje i ne po svaku cijenu. Ako zaista želimo da privučemo ozbiljne igrače, moramo i sami biti ozbiljan igrač, s jasnim prostornim planovima, pravnom sigurnošću, ekološkim standardima i vizijom razvoja koja neće biti napisana rukom nekog iz inostranstva, već crnogorskog društva.
Bez toga, svaki investitor će graditi — ne u Crnoj Gori — nego na njoj.
Portal Investitor će u narednim danima prenositi posebne tekstove sa posjete a intervju s Mohamedom Alabarom realizovanom u Dubaiju pročitajte OVDJE.
Autor je novinar, urednik i direktor portala Investitor.me
