Koja evropska ekonomija će najviše biti pogođena američkim carinama?
Njemačka i Irska izdvajaju se kao dvije najizloženije ekonomije EU koje su ugrožene višim američkim carinama, dok Brisel pokušava da postigne trgovinski sporazum sa Vašingtonom, usred izvještaja da bi carine na farmaceutske proizvode mogle dostići i 200%, piše Euronews Business.
Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u aprilu uveo novu carinu od 25% na uvoz automobila i automobilskih dijelova, Njemačka je označena kao članica EU sa najviše potencijalnih gubitaka. Prema procjeni briselskog instituta Bruegel, dugoročni gubici mogli bi dostići 0,4% BDP-a Njemačke.
U međuvremenu, dok se čeka ishod pregovora o novom trgovinskom sporazumu EU i SAD-a, sve više zemalja – uključujući Irsku, Dansku i Belgiju – moglo bi se naći na udaru ako Vašington uvede carine i na farmaceutski sektor.
Zemlje sa najvećom izloženošću američkom tržištu
Ukupni uticaj na evropsku ekonomiju zavisiće od konačne stope carina i odgovora EU, ali teret neće biti ravnomjerno raspoređen.
Bruegel procjenjuje da bi šteta mogla iznositi oko 0,3% BDP-a EU, što je značajan, ali upravljiv makroekonomski udar, u poređenju sa očekivanim rastom BDP-a od 1,1% u 2025, prema proljećnoj prognozi Evropske komisije.
SAD su bile najveći partner za izvoz roba iz EU tokom 2024. godine, sa udjelom od 20,6% u ukupnom izvozu van Unije. Najviše izvoženih proizvoda su lijekovi (15%), a zatim automobili.
Dok se ne razjasni situacija sa mogućim carinama na farmaceutske proizvode, “automobilski sektor za sada izgleda kao najranjiviji jer se ne očekuju veće izuzetke,” rekao je Matje Savari iz BCA Research.
“Same carine mogle bi smanjiti ukupan obim trgovine EU za oko 8% u narednih pet godina,” izjavio je Rori Fenesi, viši ekonomista Oxford Economicsa.
Zemlje koje najviše izvoze robu u SAD – i time su najizloženije – uključuju Njemačku, Irsku, Italiju, Francusku i Nizozemsku.
Njemačka ekonomija je izrazito zavisna od izvoza, naročito automobila – skoro četvrtina (22,7%) njenog izvoza ide u SAD.
„Njemačka se izdvaja kao najveća evropska ekonomija koja bi mogla najviše trpjeti od američkih carina, a očekujemo pad BDP-a u drugom i trećem kvartalu“, rekao je Endrju Hanter iz Moody’s Ratings za Euronews Business.
Dodaje i da će male ekonomije, poput Austrije i zemalja srednje i istočne Evrope, koje su integrisane u njemačke industrijske lance, takođe osjetiti posljedice.
Bruegel procjenjuje da bi nakon 2025. dugoročni gubitak za njemački BDP mogao iznositi 0,4%, a za Francusku oko 0,25%.
Farmaceutski sektor u fokusu
Neizvjesnost bi mogla usporiti investicije i zapošljavanje u cijeloj Uniji. Čak i zemlje sa manjom direktnom izloženošću SAD-u, poput Francuske i Španije, mogle bi biti pogođene globalnom nesigurnošću.
Irska, sa 53,7% izvoza robe koji ide ka SAD-u, je posebno ranjiva. Ako se farmaceutski sektor nađe na udaru, “Irska će biti najugroženija ekonomija EU,” kaže Savary.
Farmaceutska industrija je ključni dio evropske privrede – doprinosi sa 311 milijardi eura bruto dodate vrijednosti i podržava 2,3 miliona radnih mjesta u EU.
Američko tržište je presudno: više od trećine EU farmaceutskih proizvoda ide u SAD, koji čini 49,1% svjetske prodaje lijekova.
Ako se uvede carina od 25% na lijekove, “najizloženije će biti manje evropske zemlje poput Danske, Belgije, Slovenije i Irske,” kaže Hanter.
Savary procjenjuje da bi u tom scenariju rast Irske bio usporen za 4 do 5%, jer izvoz lijekova čini skoro 55% ukupnog izvoza Irske i 18% njenog BDP-a. Bruegel očekuje kumulativni pad irskog BDP-a od 3% do 2028.
Bruegel takođe procjenjuje da bi Irska mogla biti najpogođenija po pitanju zaposlenosti, a slijedi Italija – zbog velike izloženosti sektoru transportne opreme, mode i automobilske proizvodnje.
Jesu li moguće carine od 200%?
Donald Tramp je najavio mogućnost carine od 200% na farmaceutske proizvode, ali bez detalja.
Savary smatra da to nije vjerovatno, jer bi “značajno povećalo troškove zdravstvene zaštite za američke potrošače, što je već velika tema među biračima.”
On to vidi kao političku poruku proizvođačima lijekova da snize cijene i presele proizvodnju u SAD. Očekuje da će rezultat ovih prijetnji biti direktne strane investicije u SAD i najave sniženja cijena lijekova.
„Pritisak je sada na farmaceutske kompanije da prošire proizvodne kapacitete u SAD i time se približe američkim pacijentima,“ rekao je Dan Kotsvort, investicioni analitičar u AJ Bell.
