Trener Fortune 500: Najuspješniji ljudi nijesu oni najpametniji – već ambiciozni i lijeni
Bill Hoogterp je decenijama savjetovao slavne ličnosti, direktore i rastuće zvijezde iz najmoćnijih američkih upravnih odbora. Kroz svoju trenersku firmu LifeHikes, pomogao je više od 700.000 profesionalaca da unaprijede svoje komunikacione i liderske vještine – a lično je radio jedan-na-jedan sa „hiljadama“ direktora, mnogima sa Fortune liste najmoćnijih ljudi.
Ali ako mislite da je tajna njihovog uspjeha sirova inteligencija ili beskonačni radni sati – varate se. Prema Hoogterpu, jedna od najkonzistentnijih – i možda najiznenađujućih – osobina superuspješnih ljudi jeste: lijenost, piše Fortune.
„Rekao bih da postoji spoj skoro suprotstavljenih osobina“, kaže on za Fortune. „Većina uspješnih ljudi, uključujući i poznate političare, nijesu bili najbolji đaci. Nijesu nužno ni najpametniji.“
„Ono što većina CEO-a ima – a skoro niko drugi nema – jeste nevjerovatna ambicija. A kad to spojiš sa lijenošću, dobiješ fantastičnu kombinaciju: ako si silno gladan uspjeha, ali stalno tražiš prečice – to dovodi do gomile malih uspjeha.“
Pod “lijenost” ne misli na izležavanje i duge odmore. „Oni razmišljaju: Kako da ovo uradim brže, lakše, pametnije – i da mi ostane vremena i energije za druge stvari?“, objašnjava Hoogterp.
Provjerene prečice do uspjeha: Bez velikih sastanaka, hijerarhije i bespotrebnih pravila
Mnogi poznati osnivači sjajno ilustruju Hoogterpovu „paradoksalnu formulu“. Oni ne preskaču obaveze da bi se provlačili – već da bi nadmudrili konkurenciju, brže inovirali i ostali okretni na tržištu.
Možda najpoznatiji primjer je Mark Zakerberg, osnivač Mete, koji je lansirao filozofiju move fast and break things dok je od Facebooka stvarao digitalnog giganta vrijednog 1,8 biliona dolara.
Slično tome, Džef Bezos je svom bliskom saradniku Gregu Hartu dao savjet da – radi manje. I da više delegira. „Što manje odluka mora doći do CEO-a, to će se kompanija brže kretati“, rekao mu je osnivač Amazona.
Izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, namjerno izbjegava jedan-na-jedan sastanke sa svojih 60 direktnih saradnika. Time ne samo da štedi vrijeme, već i sprečava da ideje ostanu zarobljene u privatnim razgovorima. „Na taj način je naša kompanija dizajnirana za agilnost – za što brži protok informacija“, objasnio je.
Tu je i Ilon Mask, koji ima čitavu listu pravila za uštedu vremena i izbjegavanje besmislica: zabrana velikih i čestih sastanaka, bez akronima i komandnog lanca, uz savjet zaposlenima da napuste svaku konverzaciju u kojoj ne doprinose. „Napustite sastanak ili isključite poziv čim shvatite da ne dodajete vrijednost“, poručuje Musk. „Nije nepristojno otići – nepristojno je natjerati nekog da ostane i gubi vrijeme.“
Mozak te neće dovesti do vrha – niti ti garantovati posao
Hoogterpova tvrdnja da najuspješniji nijesu najpametniji ne odnosi se samo na CEO-e. I kod zapošljavanja, sve više kompanija daje prednost stavu nad sposobnostima.
Šef AI odjeljenja u Amazonu nedavno je rekao za Fortune da kandidat koji se „spotakne“ na pitanju može i dalje dobiti posao – ali ako je neiskren, šanse su mu minimalne. Endi Džesi, CEO Amazona, saglasan je: pravi stav je ključan za uspjeh, posebno u dvadesetim godinama.
I šefica Cisco-a za Veliku Britaniju, Sara Voker, kaže da traži pozitivnu energiju i stav može se, jer se to ne može naučiti. „Najvažnija je osoba – mnogo više nego vještine ili iskustvo“, rekla je za Fortune.
I nijesu usamljeni: oko 80% kompanija sa Fortune 500 liste koristi testove ličnosti pri zapošljavanju, uključujući gigante poput Amazona, Mete i Microsofta.
Pozitivan stav je toliko važan da bi neki lideri radije ostali bez radne snage nego zaposlili „lošu jabuku“. Kako kaže CEO Duolinga: „Bolje rupa nego kreten.“
