Evropsko tržište spajanja i akvizicija je živo i zdravo

U prvoj polovini 2025. godine globalna tržišta spajanja i preuzimanja bilježe snažan oporavak sa 2.000 milijardi dolara vrijednosti transakcija, uprkos pritiscima kao što su inflacija, carine i politička nestabilnost. Evropa bi mogla imati najbolju M&A godinu u više od decenije – ako trend potraje.

Neizvjesnost je posljednjih godina postala glavna karakteristika tržišta spajanja i preuzimanja (M&A). Nakon snažnog oporavka poslije pandemije i katastrofalne 2023. godine, kraj 2024. donio je novi talas nade među poslovnim liderima – sve dok američka trgovinska politika nije ponovo zakomplikovala stvari, javlja Euronews Business.

„Uprkos stalnim makroekonomskim izazovima, uključujući povišen rizik od recesije, geopolitičku nestabilnost i obnovljene trgovinske tenzije, globalno M&A tržište ostalo je iznenađujuće otporno u prvoj polovini 2025. godine“, izjavio je Garet Hinds, viši istraživač privatnog kapitala u Pitchbooku.

„Ukupna vrijednost transakcija dostigla je 2.000 milijardi dolara kroz 24.793 ugovorene akvizicije u prvoj polovini 2025, što predstavlja rast od 13,6% i 16,2% na godišnjem nivou“, dodao je Hinds u najnovijem M&A izvještaju Pitchbooka.

Dok globalna scena djeluje optimistično, ni Evropa ne zaostaje. Ako kompanije uspiju da ponove broj zaključenih ugovora iz prve polovine godine, 2025. bi mogla postati najbolja godina za evropski M&A u posljednjih deset i više godina.

Jaz u procjenama vrijednosti

Prošla godina označila je početak oporavka na tržištu akvizicija nakon perioda povećanih kamatnih stopa i ekonomske nesigurnosti tokom 2023. Ipak, proces pregovaranja često je bio usporen neslaganjem u vezi s vrijednostima kompanija – prodavci i kupci nijesu mogli da se dogovore koliko neka firma zapravo vrijedi.

„Kada kompanija preuzme biznis tokom M&A buma 2020. godine, i očekuje da ga proda 2025, nakon što su porasle kamate, inflacija i carine – logično je da prodavac očekuje da mu se vrijednost poveća ili barem da povrati uloženi novac“, kazao je Lorenco Korte, globalni direktor Skaddenove transakcione prakse za Euronews.

Dodaje da se te očekivane vrijednosti često ne podudaraju sa očekivanjima kupaca – što dovodi do toga da do prodaje ne dođe, ili da se koriste posebni mehanizmi za „premošćavanje vrijednosnog jaza“, koji znaju biti prilično komplikovani.

Jedan od takvih mehanizama je tzv. „earn-out“ – dio iznosa koji se isplaćuje kasnije i zavisi od budućih rezultata poslovanja firme.

Inflacija i kamate više nijesu glavna prepreka

Uprkos i dalje nestabilnom globalnom ekonomskom okruženju, ublažavanje inflacije i kamatnih stopa značajno je smanjilo razlike u procjenama vrijednosti.

„Kada smo prešli iz okruženja sa niskim kamatama u ono sa višim stopama, investitori nijesu mogli da naprave ispravne finansijske modele. Nijesu znali koliki će im troškovi zaduživanja biti za tri do pet godina. A bez toga – teško je postaviti realnu cijenu“, kaže Najdžel Veling, partner i direktor korporativne prakse za Evropu u kompaniji Clifford Chance.

Dodaje, međutim, da sada postoji „više jasnoće u kom pravcu se kreću kamatne stope“.

Promjena poslovnog pejzaža

Lideri kompanija sve češće preispituju svoje prioritete u svijetu koji se ubrzano mijenja – posebno pod uticajem zelene tranzicije i vještačke inteligencije.

To je i jedan od glavnih faktora koji pokreću M&A u 2025. godini, jer kompanije prodaju „ne-korisne“ poslovne jedinice i kupuju druge koje im mogu donijeti stratešku prednost.

„Mnogi direktori koje svake godine intervjuišemo u okviru Global CEO Survey-a kažu da njihovi sadašnji biznis modeli nijesu održivi u sljedećih 10 godina“, ističe Erik Humic, partner i lider za poslove PwC-a u Njemačkoj i EMEA regionu.

„Zato se spajanja i preuzimanja koriste kako bi se prodali segmenti koji neće preživjeti deceniju – ili se kupuju firme koje će pomoći u strateškom zaokretu portfolija“, rekao je za Euronews.

Geopolitika je još jedan snažan motiv za akvizicije – kompanije traže izlaz iz rizičnih tržišta i pojačavaju prisustvo u stabilnijim regionima.

Sektorski pritisci i konsolidacija

Analitičari Pitchbooka predviđaju da će sektori sa niskim maržama ove godine doživjeti pojačanu konsolidaciju. Automobilska i hemijska industrija mogle bi biti primorane da se ukrupne zbog rasta troškova, naročito onih izazvanih američkim tarifama.

Istovremeno, povećanje izdataka za vazduhoplovstvo i odbranu učinilo je ove sektore atraktivnim metama za M&A fokusiran na rast.

U drugom kvartalu 2025. godine, IT sektor je bio jedini u Evropi koji je zabilježio kvartalni rast vrijednosti transakcija – čak 36,6%.

Evropa i dalje oprezna prema „velikim“ spajanjima?

U SAD-u, optimizam krajem prošle godine bio je podstaknut očekivanjima da će predsjednik Donald Tramp ublažiti regulatorne kontrole nad akvizicijama.

U Evropi, slična nada probuđena je nakon objave „Draghi izveštaja“ u septembru, čiji je autor bivši predsjednik ECB Mario Dragi. Izvještaj sadrži niz preporuka za jačanje konkurentnosti EU.

„Draghi je jasno pozvao na konsolidaciju tržišta u Evropi, kako bi evropske kompanije mogle efikasnije da konkurišu globalnim rivalima“, rekao je Korte.

Prema njegovim riječima, tržišni akteri očekivali su značajan talas spajanja, koji se djelimično i desio, ali je još rano za zaključke o dugoročnom trendu.

Evropska komisija često se kritikuje zbog prevelikog opreza – recimo, blokirala je spajanja Siemens Mobilityja i Alstoma, kao i Ryanaira i Aer Lingusa, zbog zabrinutosti za tržišnu konkurenciju. Trenutno je na čekanju i dogovor između Marsa i Kellanove.

Nacionalne vlade dodatna prepreka

Pored Evropske komisije, i nacionalne vlade mogu otežati M&A – primjer za to je španska vlada koja se protivi preuzimanju banke Sabadell od strane BBVA.

Ipak, prema riječima Velinga iz Clifford Chance-a, u EU raste svijest da „ne može više automatski negativno reagovati na veličinu“. „Velika kompanija ne znači nužno loša stvar.“

Posebno je važno, dodaje, da EU razvija svoje „industrijske šampione“, posebno u oblasti odbrane. Članice EU, uključujući Njemačku koja je ublažila fiskalna ograničenja, povećale su vojnu potrošnju, djelimično i kao odgovor na zahtjeve predsjednika SAD Donalda Trampa.

Kretanje kroz protivvjetrove

Analitičari smatraju da M&A tržište ove godine nije ni „užareno“ ni u stagnaciji – rizici poput carina i političkih nestabilnosti ublaženi su padom kamata i većom spremnošću firmi za akvizicije.

Dalji tok zavisiće najviše od Trampove trgovinske politike, ekonomske dinamike, situacije u Ukrajini, kao i odluka ECB-a i FED-a.

Izlazi iz privatnog kapitala – kada fondovi prodaju firme i vraćaju novac investitorima – bili su slabi u proteklih godinu dana. Ako se riješi to usko grlo, može se očekivati još veći zamah u drugoj polovini godine.

„Nijesmo u fazi gdje stavite firmu na tržište i odmah dobijete tri-četiri ponude“, kaže Veling. „Ali ako se proces dobro pripremi i pravilno izračuna vrijednost, dogovori se i dalje dešavaju.“