Hrvatska postala kreditor MMF-a: Od zemlje koja traži pomoć do zemlje koja pomaže drugima
Hrvatska je zvanično ušla u klub zemalja kreditora Međunarodnog monetarnog fonda, što je snažan signal njene finansijske stabilnosti i međunarodnog kredibiliteta. Nakon što je nekada bila korisnica MMF pomoći, danas je spremna da učestvuje u finansiranju drugih zemalja.
Hrvatska je postala zemlja kreditor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), pridruživši se grupi od oko 50 zemalja za koje je MMF procijenio da imaju dovoljno snažnu eksternu poziciju da mogu učestvovati u finansiranju njegovih zajmova. Ovo je, kako ocjenjuju stručnjaci Hrvatske narodne banke (HNB), potvrda da je Hrvatska finansijski stabilna država.
Kako je Hrvatska prešla put od korisnika MMF pomoći do zemlje koja danas finansira druge, objašnjavaju Ana Martinis i Marko Olenković iz HNB-a u blogu objavljenom na zvaničnom sajtu.
Simboličan povratak među stabilne
Oni ističu da ulazak Hrvatske u krug zemalja kreditora pokazuje da je u proteklih trideset godina prešla put od ekonomske nesigurnosti do statusa finansijski odgovorne i stabilne države. Sudjelovanjem u MMF-ovim zajmovima, Hrvatska aktivno doprinosi globalnoj finansijskoj stabilnosti i multilateralnoj saradnji zasnovanoj na pravilima.
Hrvatska je MMF-u pristupila u decembru 1992. i u više navrata koristila njegove aranžmane tokom 1990-ih i 2000-ih, što joj je omogućilo stabilizaciju privrede i bolji položaj na finansijskim tržištima.
U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska je bilježila snažan privredni rast, uz smanjenje javnog i vanjskog duga i poboljšanje platnog bilansa. Ključni korak bio je ulazak u eurozonu 2023, koji je dodatno osnažio međunarodni kredibilitet zemlje.
Praktično učešće u MMF mehanizmu
Krajem januara 2025. Hrvatska je uvrštena na listu zemalja koje učestvuju u Planu finansijskih transakcija MMF-a, gdje je sada jedna od 53 članice koje finansiraju druge. Između ostalih, tu je i 18 zemalja eurozone.
Od zemlje kreditora se očekuje da po pozivu MMF-a obezbijedi sredstva, ali u iznosima koji ne prelaze njenu kvotu u fondu. Ipak, u stvarnosti su ti iznosi često značajno niži.
Važno je naglasiti da se ove transakcije tehnički ne smatraju klasičnim zajmovima – zemlje kreditori zapravo omogućavaju MMF-u korišćenje svoje valute, a zauzvrat im raste takozvana pričuvna pozicija, što predstavlja likvidno potraživanje koje se može koristiti kao dio deviznih rezervi.
Primjer iz prakse
Ako MMF, na primjer, odobri zemlji A zajam od 100 miliona eura, a četiri zemlje (uključujući Hrvatsku) treba da obezbijede po 25 miliona, HNB najprije unovčava mjenicu za MMF, prenosi sredstva na MMF-ov račun, a zatim po instrukciji fonda isplaćuje iznos sa svog računa zemlji A. Hrvatska time povećava svoju pričuvnu poziciju u MMF-u, što se računa kao dio međunarodnih rezervi.
Ovo je snažan signal da Hrvatska ne samo da je izašla iz kriza koje su je opterećivale 1990-ih, već da danas aktivno doprinosi globalnoj stabilnosti – sa pozicije države koja sada pomaže drugima.
