Digitalni euro: EU ubrzava, ali ključne dileme ostaju
Evropska unija ubrzava pregovore o pravnom okviru za digitalni euro, ali i dalje postoje duboka neslaganja oko kompenzacije banaka, zaštite privatnosti i uloge zemalja van eurozone. Evropska centralna banka poručuje da je projekat hitan zbog sve veće zavisnosti od američkih sistema plaćanja.
Lideri Evropske unije su početkom godine pozvali ministre finansija da ubrzaju pregovore o pravnom okviru za digitalni euro – i taj signal je, čini se, stigao do adresa.
Tokom jula pregovori u Savjetu EU su se intenzivirali, a većina ministara podržala je cilj danske predsjedavajuće da se do kraja 2025. godine postigne zajednička pozicija.
Ipak, put do cilja nije jednostavan, ocjenjuje Euronews. Više država i dalje insistira da je potrebno uraditi dodatni tehnički posao prije nego što se krene u narednu fazu razvoja ovog novog sredstva plaćanja.
„Moramo pronaći fer model kompenzacije i dobre uslove distribucije za banke, a građanima obezbijediti visok nivo zaštite privatnosti od prvog dana“, kazao je Lars Klingbeil iz Njemačke na sastanku ministara u Briselu.
Pitanja kompenzacije i privatnosti nijesu jedine tačke sporenja. Ministri su otvorili dileme i o uticaju na zemlje van eurozone, visini limita za držanje nove valute, pa čak i o tome ko će donijeti konačnu odluku da li projekat treba da ide dalje.
Švedska traži sistem koji ne bi bio previše opterećujući za banke izvan eurozone, Holandija želi nizak limit držanja kako bi se digitalni euro koristio isključivo kao sredstvo plaćanja, dok Mađarska zahtijeva pravo glasa u procesu izdavanja.
Na početku jula, potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos jasno je poručio da odluke o lansiranju digitalnog eura neće biti dok pravni okvir ne bude spreman. O zakonodavstvu trenutno rade i Savjet i Evropski parlament. Kada bude usvojeno, Upravni odbor ECB-a će odlučiti da li da se krene dalje, a ta odluka bi otvorila pripremnu fazu od oko dvije i po godine.
De Guindos je upozorio ministre da je hitno djelovanje neophodno: „Evropa mora djelovati zajedno kako bi ojačala svoju finansijsku autonomiju. Ubrzanje napretka na digitalnom euru je ključno da smanjimo zavisnost od SAD-a, jer su većina provajdera elektronskih plaćanja američke kompanije.“
Dominacija američkih kartica
Danas čak 13 od 20 zemalja eurozone nema nacionalne kartične sisteme i oslanja se na međunarodne provajdere poput Vise i Mastercarda.
Pritisak dodatno raste jer su SAD nedavno usvojile tzv. Genius Act, kojim se reguliše tržište stabilnih kriptovaluta. ECB-ov Pjero Čipolone u aprilu je upozorio da promocija dolarskih stabilnih kriptovaluta od strane američke vlade izaziva zabrinutost za evropsku finansijsku stabilnost i stratešku autonomiju, što planove za digitalni euro čini još hitnijim.
Prema pisanju Financial Timesa, ECB čak razmatra mogućnost da digitalni euro funkcioniše na javnom blockchainu poput Ethereuma ili Solane, umjesto na zatvorenom sistemu. Za Euronews su poručili da eksperimentiraju sa različitim tehnologijama – i centralizovanim i decentralizovanim – ali odluka još nije donijeta.
Organizacija potrošača BEUC poručila je da infrastruktura za digitalni euro mora biti razvijena u Evropi i od strane evropskih provajdera. „Geopolitičke neizvjesnosti jasno pokazuju potrebu da se smanji zavisnost od neevropskih dobavljača u strateškim oblastima“, rekla je Ana Martin iz BEUC-a.
Ipak, Evropski parlament ne pokazuje isti nivo hitnosti. Još od februara 2024, kada je predstavljen prvi nacrt izvještaja, nije održano glasanje o prijedlogu. Doskorašnji izvjestilac, njemački poslanik Stefan Berger, povukao se sa funkcije u decembru 2024, a naslijedio ga je Španac Fernando Navarrete. ECB je u aprilu 2025. pozvao Parlament da ubrza proceduru, ali za sada nema vidljivog pomaka.
