Cijene hrane na najvišem nivou u dvije godine: Biljna ulja rastu, mlijeko pojeftinilo

Cijene hrane u avgustu zadržale su se na najvišem nivou u posljednje dvije godine, pokazao je izvještaj Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Najviše su poskupjela biljna ulja, dok su mlijeko i mliječni proizvodi zabilježili pad cijena.

Prema podacima FAO-a, indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u avgustu je u prosjeku iznosio 130 poena, isto kao i u julu. Time je potvrđeno da se cijene nalaze na najvišem nivou od aprila 2023. godine. U odnosu na isti mjesec prošle godine, hrana je skuplja za 6,9%.

Biljna ulja sve skuplja

Cijene biljnih ulja porasle su za 1,4% u odnosu na juli, dostigavši najviši nivo od proljeća 2022. godine. Rast cijena suncokretovog ulja rezultat je smanjene ponude iz Crnomorske regije i Evrope, dok je palmino ulje poskupjelo nakon što je Indonezija najavila povećanje njegove upotrebe u biodizelu, uz dodatni pritisak snažne uvozne potražnje.

Cijene mesa porasle su za 0,7%, dostigavši rekordne vrijednosti otkako FAO vodi evidenciju. Govedina je poskupjela zbog snažne potražnje u SAD-u i Kini, dok je ovčetina poskupjela usljed preusmjeravanja isporuka iz Okeanije ka tržištima Velike Britanije i SAD-a.

Nasuprot tome, mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su za 1,3% zbog slabije potražnje ključnih azijskih uvoznika za maslacem, sirom i punomasnim mlijekom u prahu.

Cijene žitarica pale su za 0,8% zahvaljujući obilnoj ponudi pšenice i slabijoj potražnji u Aziji i Sjevernoj Africi. Rekordna žetva u EU i Rusiji dodatno je spustila cijene. Ipak, kukuruz je poskupio treći mjesec zaredom, zbog toplinskih udara u EU koji su smanjili prinos i pojačane potražnje stočara i proizvođača etanola u SAD-u. U poređenju s prošlogodišnjim avgustom, žitarice su bile jeftinije za 4,1%.

Cijene šećera porasle su za 0,3% usljed strahova za prinos u Brazilu i rasta potražnje u Kini. Međutim, povoljni izgledi za proizvodnju na Tajlandu i u Indiji spriječili su jači rast.

Rekordna proizvodnja žitarica

U odvojenom izvještaju o globalnoj ponudi i potražnji, FAO je prognozirao rekordnu proizvodnju žitarica u 2025. godini od 2,961 milijardu tona, što je 3,5% više nego lani. Najveći rast bilježi kukuruz, zahvaljujući obilnim prinosima u Brazilu i SAD-u.

Proizvodnja krupnozrnatih žitarica, uključujući kukuruz, očekuje se da poraste 5,9%, na 1,6 milijardi tona. Proizvodnja pšenice trebalo bi da poraste 0,8%, na 804,9 miliona tona, uz lošije izglede u Kini i bolje prognoze u EU.

FAO prognozira i rast globalne potrošnje žitarica u sezoni 2025/2026. za 1,6%, na 2,92 milijarde tona, posebno zbog veće potražnje za kukuruzom i pšenicom u stočarstvu i akvakulturi.

Zalihe žitarica trebalo bi da dostignu rekordnih 898,7 miliona tona do jula 2026, dok se svjetska trgovina procjenjuje na 493,4 miliona tona, uz snažnu potražnju za pšenicom u Kini, Pakistanu, Siriji i Turskoj.