Zašto štednja na računu gubi vrijednost?

Mirko Jovović

Preduzetnik i edukator koji spaja tehnologiju i finansije kako bi ljudima približio znanje i osnažio ih da donose bolje odluke.

Na štednom računu brojke rastu sporo ali zato cijene rastu mnogo brže. Na računu brojke su kao sobne biljke, bez sunca jako sporo napreduju, dok cijene skaču kao djeca na trampolini. Ključ nije samo u tome da “imamo što više na računu”, već da očuvamo i povećamo kupovnu moć novca.

Nominalno vs. realno: dvije istine o istom euru

Kada banka isplati kamatu, stanje na računu poraste nominalno. Ali ako su u međuvremenu porasle cijene hrane, goriva, stanarine… vaša realna kupovna moć može da padne. Ne da može nego je uglavnom tako.

Ako je, recimo, inflacija 6% godišnje, današnjih 1.000 € vrijedi oko 840 € za tri godine.

Ako dobijate 2% kamate, a inflacija je 6%, vaša realna stopa iznosi oko –3,8% godišnje ((1,02/1,06) – 1). Drugim riječima, novac na računu “radeći sigurno” tiho gubi vrijednost.

Ovo nije poziv na rizik po svaku cijenu, nego podsjetnik: cilj nije gomila eura, već kupovna moć.

Zašto nam se čini suprotno?

Psihologija igra trik, vidimo veći broj na računu i osjećamo napredak. Ali kasa u prodavnici prikazuje realno stanje stvari — istim novcem kupujemo manje. Zato se finansijska pismenost često svodi na jednu naviku, uvijek razmišljaj u realnim, a ne samo nominalnim iznosima.

Kada štedni račun ipak ima smisla?

Novac na računu je i dalje važan ali sa jasnom namjenom:

Fond za hitne slučajeve: 3–6 mjesečnih troškova života.

Kratkoročnih ciljeva (1–12 mjeseci) registracija automobila, putovanje, manje popravke u kući itd…

Parking novca dok donosite odluku, bolje privremeno bez rizika, nego impulsno da nešto uradite sa tim novcem.

Problem nastaje kada dugoročni ciljevi (npr. penzija, školovanje djece za 10+ godina) ostanu “zaglavljeni” u štednji, tada se realna vrijednost polako ali sigurno topi. Inflacija tada uzima parking naknadu, svaki dan.

Da vam opet ne objašnjavam pomoću matematike, jednostavno se sjetite što ste mogli kupiti za 1000 eura prije deset godina a što možete danas.

Šta znači “da novac radi”?

U suštini: postati suvlasnik ekonomije koja stvara vrijednost. To se najčešće radi kroz:

• Akcije (udjeli u kompanijama) – potencijalno veći prinos, veće kratkoročne oscilacije.
• ETF-ove (fondovi koji prate indekse) – praktična diversifikacija “u jednoj jedinici”.
• Obveznice – “amortizer” u portfelju, manja oscilacija, drugačija uloga.

Poenta nije pogoditi “sljedeću veliku stvar”, već imati plan raspodjela, disciplina uplata, vrijeme uloženo na tržištu (ne “tajming” ulaska/izlaska).

“Nemam velike iznose — da li ima smisla?”

Aproslutno DA! I 20–50 € mjesečno ima smisla kada uđete u ritam. Metoda redovnog ulaganja smanjuje uticaj dnevnih oscilacija jer kupujete u različitim trenutnim cijenama, a ključ je dosljednost. Finansijska disciplina pobjeđuje pokušaje predviđanja.

Mali rituali koji prave veliku razliku

• Napišite cilj i rok (npr. 12.000 € za 5 godina).
• Postavite pravilo uplata (npr. svakog 5. u mjesecu).
• Definišite raspodjelu (npr. 80% akcije/ETF, 20% obveznice – ilustrativno).
• Ograničite provjere (npr. pogled jednom mjesečno, rebalans jednom godišnje).
• Mjerite ono što radite (jednostavan “tracker”: datum, uplata, instrument, količina, vrijednost).

Ovo su “dosadne” navike koje donose rezultate i što je najvažnije štite vas od grešaka koje nastaju pod emocijama.

Brzi proračun (uradite sada)

1. Kolika je vaša realna kamata?
   • Formula: realno ≈ (1 + nominalno) / (1 + inflacija) – 1.
   • Primjer: 2% kamata i 6% inflacija → realno ≈ –3,8%.
2. Koliko vas košta čekanje?
   • Uz 6% inflacije, 1.000 € za 3 godine ≈ 839,6 € kupovne moći.
   • Ako znate da je cilj za 3 godine 1.500 € realno, zapitajte se koliko mjesečno treba da odvajam i da li taj novac treba da “stoji” ili da radi?

Zapišite ove brojeve na papir. Kada su pred očima, odluke postaju jasnije. Kroz ovu jednostavnu matematiku dao sam vam računicu, ako mi ne vjerujete inflacija će vam isporučiti dokaz na kasi.

Zaključak: sigurnost nije isto što i sigurnost kupovne moći

Šalu na stranu, držati novac na računu jeste sigurno u nominalnom smislu ali nije sigurno za vašu buduću kupovnu moć. Pametan pristup kombinuje:

• likvidnu rezervu (štedni račun za kratkoročne potrebe) i
• ulaganje za ciljeve koji su dalje od jednog ciklusa kalendara.

Ne jurite “brze dobitke”. Jurite plan koji možete izdržati i kada je tržište nervozno.

Serijal nastaje u saradnji portala Investitor i investicionog društva TF Capital. Sadržaj je isključivo edukativnog karaktera i ne predstavlja investicioni savjet. Prije početka korišćenja usluga ili ulaganja u pojedine proizvode koji se eventualno spominju važno je uzeti u obzir rizike povezane sa ulaganjem u iste. Svi prihodi koji su izneseni nijesu garancija budućih prihoda.

Termin prve besplatne radionice je u Podgorici 25. septembra (četvrtak) – broj mjesta je ograničen.
Prijavite se već danas i promijenite način i ugao gledanja na novac.