MMF upozorava: Globalni dug i dalje iznad 235% svjetskog BDP-a
Globalni dug ostao je stabilan na 235% svjetskog BDP-a, pokazuju najnoviji podaci MMF-a, ali i dalje je na istorijski visokim nivoima. Dok privatni sektor smanjuje zaduženost, vlade širom svijeta nastavljaju da povećavaju javni dug, što otvara pitanje održivosti finansija u narednom periodu.
Globalni dug se stabilizovao, ali ostaje na povišenom nivou, jer je nastavljen pad kreditiranja u privatnom sektoru neutralisao rast državnog zaduživanja, navodi se u saopštenju MMF-a dostavljenom portalu Investitor.
Prema najnovijem ažuriranju Globalne baze podataka o dugu MMF-a, ukupni dug je prošle godine ostao gotovo nepromijenjen, nešto iznad 235% svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Privatni dug je opao ispod 143% BDP-a, što je najniži nivo od 2015. godine, prvenstveno zahvaljujući smanjenju obaveza domaćinstava i stagnaciji korporativnog duga. Suprotno tome, javni dug je porastao na skoro 93%, prema bazi podataka koja prati strukturu i obim duga država, kompanija i domaćinstava.
U američkim dolarima, globalni dug je blago porastao na 251 bilion dolara, pri čemu je javni dug porastao na 99,2 biliona, a privatni pao na 151,8 biliona dolara.
Divergentni trendovi po državama
Iza prosjeka kriju se značajne razlike među zemljama i grupama prihoda. SAD i Kina ostaju ključni faktori u oblikovanju globalne dinamike duga.
- U SAD-u, javni dug je porastao na 121% BDP-a (sa 119%), dok je u Kini skočio na 88% (sa 82%).
- U naprednim ekonomijama, isključujući SAD, javni dug je pao za više od 2,5 procentnih poena na 110% BDP-a.
- U zemljama u razvoju, isključujući Kinu, javni dug se spustio ispod 56% u prosjeku.
Privatni dug se kretao različito: SAD je zabilježio pad od 4,5 poena na 143% BDP-a, dok je Kina imala rast od 6 poena, na 206% BDP-a. U Brazilu, Indiji i Meksiku privatno zaduživanje je raslo, dok je u Čileu, Kolumbiji i Tajlandu zabilježen pad.
Šta pokreće ove trendove?
Glavni pokretač rasta javnog duga je i dalje visok globalni fiskalni deficit, u prosjeku 5% BDP-a, pod uticajem naslijeđenih troškova pandemije, socijalnih davanja i rastućih kamatnih stopa.
Pad privatnog duga proizlazi iz različitih faktora:
- u naprednim ekonomijama kompanije se manje zadužuju zbog slabijih izgleda rasta,
- u SAD-u jaka bilansna pozicija i visoka gotovinska sredstva dodatno smanjuju potrebu za kreditima,
- u Kini je rast privatnog duga vođen korporativnim kreditima u strateškim sektorima, i pored krize u nekretninama.
U ekonomijama u razvoju, razlozi variraju: od visokih kamata i problema sa lošim kreditima (Brazil), preko rasta optimizma i M&A aktivnosti (Indija), do pada povjerenja i slabijih izgleda rasta (Kolumbija, Tajland).
Šta treba raditi?
MMF preporučuje da vlade sprovedu postepene fiskalne prilagodbe kako bi smanjile javni dug, uz izbjegavanje potiskivanja privatnih investicija. Istovremeno, stvaranje stabilnog i predvidljivog okruženja za rast može pomoći da se javni dug održi pod kontrolom, a privatni sektor podstakne na ulaganja.
