Problem s oporezivanjem bogatih
Forbesova lista milijardera eksplodirala je sa 140 imena 1987. na više od 3.000 u 2025, sa zajedničkim bogatstvom od nevjerovatnih 16 biliona dolara. I dok superbogati postaju sve moćniji i mobilniji, države širom svijeta vode borbu kako da ih oporezuju – a da pri tome ne izgube i poreze i njih same.
Kada je magazin Forbes 1987. godine prvi put objavio globalnu listu milijardera, na njoj se našlo samo 140 imena. Četiri decenije kasnije, verzija iz 2025. broji preko 3.000 ljudi čije zajedničko bogatstvo prelazi 16 biliona dolara.
Samo poređenje je zapanjujuća: procijenjena neto vrijednost Ilona Maska, najbogatijeg čovjeka planete u aprilu 2025, iznosi 342 milijarde dolara – više nego ukupno bogatstvo svih milijardera sa liste iz 1987.
Profesor ekonomije Gabriel Zucman ističe da je prosječno bogatstvo gornjih 0,0001% svjetske populacije raslo po stopi od 7,1% godišnje između 1987. i 2024, dok je rast kod prosječnog odraslog stanovnika iznosio tek 3,2%. „Prioritet mora biti da se uradi nešto sa superbogatima“, kaže on. „Oni ne samo da su najbogatiji ljudi na svijetu, već su i oni koji plaćaju najmanje poreza.“
Zašto je teško oporezovati milijardere?
Prihodi većine država oslanjaju se na porez na dohodak, doprinose i PDV, dok kapital – nekretnine, akcije i poslovni udjeli – ostaje najvećim dijelom pošteđen. Uvođenje ili povećanje poreza na bogatstvo često dovodi do bijega kapitala i promjene ponašanja superbogatih.
U 1980-im, polovina OECD zemalja imala je godišnji porez na neto bogatstvo, dok danas u Evropi to rade samo Španija, Norveška i Švajcarska, i to uz skroman fiskalni efekat. „Ako pitate većinu milijardera gdje je njihova lojalnost – prema zemlji ili prema novcu – oni će odgovoriti: prema novcu“, poručuje Pascal Saint-Amans, bivši šef za poreze u OECD-u.
Nova trka država: privući ili oporezovati bogate
Neke države poput UAE i Italije uvode atraktivne poreske režime da bi privukle bogate rezidente, dok je aktuelni predsjednik SAD-a Donald Tramp lansirao i “zlatnu vizu” vrijednu 5 miliona dolara. Suprotno tome, Norveška, Švajcarska i Velika Britanija već bilježe odlazak dijela bogatih usljed pooštravanja poreskih pravila.
Zucman predlaže globalni porez od 2% na ukupno bogatstvo iznad milijardu dolara, tvrdeći da je to jedini efikasan način da se dosegne superbogate. Ideja je bila na stolu G20, ali nije dobila jednoglasnu podršku. Ipak, profesor nastavlja kampanju u Francuskoj.
Pitanje ko treba da plati rastuće troškove zdravstvene zaštite, penzija i odbrane ostaje ključno. Eksperti upozoravaju da je broj superbogatih danas na istorijskom maksimumu, a njihovo bogatstvo sve više izaziva politički populizam. Kako kaže Saint-Amans: „Za 100 godina, ljudi će govoriti da je bilo ludilo pustiti nekolicinu da posjeduje ne milijarde, nego stotine milijardi. Nekolicina pojedinaca danas praktično posjeduje svijet – i to je pogrešno.“
