Upozorenje MMF-a: Crna Gora mora obuzdati javnu potrošnju i privući više investicija
Crna Gora se suočava sa rastućim fiskalnim deficitom, povećanim spoljnim disbalansima i inflatornim pritiscima, poručila je Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nakon posjete Podgorici. U izvještaju se naglašava da je neophodno sprovesti dodatne reforme kako bi se obezbijedila dugoročna fiskalna održivost, privukle strane direktne investicije i smanjila zavisnost ekonomije od turizma.
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Srikant Seshadri, boravila je u Podgorici od 15. do 26. septembra i održala razgovore sa najvišim državnim zvaničnicima, među kojima su predsjednik Jakov Milatović, ministar finansija Novica Vuković i guvernerka Centralne banke Irena Radović, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).
U završnoj izjavi Misija konstatuje da je faza snažnog postpandemijskog oporavka završena i da je ekonomija Crne Gore dostigla svoj proizvodni potencijal. Nakon prosječnog rasta od 9% u periodu 2021–2023, stopa rasta je usporila na 3,2% u 2024. godini i očekuje se da na sličnom nivou ostane i tokom 2025.
Inflacija, koja je pala na samo 1% u septembru prošle godine, ponovo raste i u avgustu je iznosila 4,6%. Bazna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, kretala se na 3,7%. MMF prognozira da će se inflacija smiriti na oko 2% u srednjem roku.
Fiskalni pritisci i javni dug
Prema projekcijama, fiskalni deficit će ove godine porasti na 3,5–3,7% BDP-a, dok bi javni dug mogao da dostigne 65% BDP-a do 2030. godine. Misija upozorava da će rashodi za zdravstvo, penzije i odbranu rasti usljed starenja populacije i novih obaveza, što prijeti da dodatno optereti javne finansije.
MMF preporučuje vlastima da obuzdaju rast zarada u javnom sektoru, ukinu neproduktivne poreske izuzetke i pažljivo planiraju prihod od koncesije za aerodrome. Dugoročno, kako se navodi, Crnoj Gori će biti potrebno 5–6% BDP-a dodatnih prihoda da bi pokrila troškove izazvane starenjem stanovništva i klimatskim promjenama.
Deficit tekućeg računa mogao bi u 2025. da dostigne čak 18% BDP-a, zbog slabijeg izvoza struje, umjerenih turističkih prihoda i rasta uvoza. Iako se očekuje djelimični oporavak od 2026. godine, deficit će i dalje biti veći od višegodišnjeg prosjeka.
Kako bi se izbjeglo povećano zaduživanje, MMF preporučuje snažnije privlačenje stranih direktnih investicija u sektore van nekretnina i turizma, posebno u obnovljive izvore energije i digitalnu infrastrukturu.
Banke stabilne, ali rizici rastu
Bankarski sektor Crne Gore, prema ocjeni MMF-a, ostaje zdrav – sa snažnim pokazateljima kapitala i likvidnosti. Ipak, brzi rast kreditiranja i cijena nekretnina zahtijeva dodatnu pažnju Centralne banke. MMF pozdravlja priključenje Crne Gore SEPA platnom sistemu, ali i upozorava da CBCG mora ostati nezavisna i kadrovski ojačana.
Izvještaj ukazuje da će energetska tranzicija i borba protiv klimatskih promjena povećati troškove, ali i otvoriti prilike za investicije. Ističe se potreba da rast zarada bude usklađen sa produktivnošću, kako bi se izbjeglo narušavanje konkurentnosti i nova inflatorna spirala.
